15 tisuća građana otplaćuje tuđe kredite

Sa najnovijim zaoštravanjem kreditne krize, užurbano u nas raste i broj građana koji te kredite ne mogu uredno vraćati. U takvim slučajevima teret otplate pada (i) na jamce. Najnovije procjene govore da danas gotovo 15 tisuća građana u Hrvatskoj svaki mjesec otplaćuje kredite umjesto svojih prijatelja ili rodbine kojima su bili jamci.

Drugačije rečeno, to znači da približno svaki četrdeseti kredit koji su naše banke u proteklim godinama odobrile , umjesto korisnika kredita koji su kupili stan, auto ili novi namještaj - otplaćuju njihovi prijatelji ili rodbina.Zoran Bohaček ,direktor HUB-a ističe da bankama nije u interesu da kredit vraćaju jamci. «U interesu nam je postići dogovor s dužnikom, pa mu uvijek preporučujemo da može, ukoliko ima teškoća u otplati - doći na razgovor u banku kako bismo dogovorili refinanciranje duga ili poček. Premda otplata tada duže traje, banke više zarade na kamatama, a klijent nižu ratu lakše plaća.

No, ako dužnik šuti, ne plaća, a ne odgovara i na opomene - neminovno dolazi do aktiviranja jamstava. Uvjeren sam da će i uvedeni Hrvatski registar obveznika kredita potpomoći da se u buduće značajno smanji i broj neurednih klijenata, pojašnjava Bohaček..Koliko su hrvatske banke dosad uistinu i odobrile namjenskih i nenamjenskih kredita također nije moguće precizno doznati. No, ako nešto više od trećine zaposlenih, odnosno oko 600 tisuća građana, ima neki od tih kredita, te ako 2,5 posto tih kredita otplaćuju jamci, to znači da sve banke u Hrvatskoj mjesečno sjednu na plaće gotovo petnaest tisuća jamaca kako bi podmirile svoja potraživanja.Ako je prosječna rata koju oni otplaćuju oko dvije tisuće kuna, to znači da oni ukupno mjesečno bankama otplate i do 30 milijuna kuna. Brojka od 15-ak tisuća jamaca koji otplaćuju kredite nije , dakako, službena , jer službene podatke o toj posljedici sve većeg kreditiranja građana nije moguće i dobiti od banaka niti njihove udruge, nego se radi o procjeni do koje smo došli na temelju nekih drugih podataka, ali i neslužbenih razgovora s pojedinim bankarima.

Naime, na pitanje koliko jamaca otplaćuje kredit umjesto svojih dužnika ni jedna banka nije odgovorila preciznom brojkom, jer se, kako tvrde, ti podaci stalno mijenjaju, a banke ne vode posebnu statistiku. Tek smo dobili okvirne podatke da jamci otplaćuju 2 do 2,5 posto svih kredita. No, u potrošačkim udrugama ističu da ni oni ne mogu doći do podataka o odobrenim kreditima ili jamcima u nevolji, ali vjeruju kako bi procjena o petnaest tisuća građana koji otplaćuju tuđi stan ili auto mogla biti i najbliža stvarnom stanju na kreditnom , odnosno dužničkom tržištu .Jamci , dakako, nisu i jedni osigurač banaka da će naplatiti kredit jer u pravilu pored njih postoji i hipoteka te neki drugi instrumenti , no banke ih rijetko (i) aktiviraju.

Iz većine banka objašnjavaju da je to zbog sporosti pravnog sustava, pa je bankama lakše sjesti na plaće jamaca, nego se mjesecima ili godinama mučiti da bi ishodile ovrhu. Drugim riječima, dok stanje u našem pravnom sustavu ne bude drugačije, jamci će, kažu, najčešće i plaćati tuđe cehove , odnosno danak svoje naivnosti. (Nikola Prskalo)