(15) Zbrinjavanje pet ambalaže - zaslužena kazna biznisu

Bude li poslovna zajednica i dalje slijedila taktiku ‘odugovlači dok možeš’, na kraju će se uvijek naći ministar koji će, u strahu od EU, sklepati nekakvo rješenje koje će biti skuplje i kompliciranije nego da su ga osmislili sami biznismeni

Piše Miodrag Šajatović

Sukob ministrice zaštite okoliša Marine Matulović Dropulić s proizvođačima koji svoje proizvode prodaju u pet ambalaži, ‘tetrapaku’ ili limenkama, u vezi s načinom zbrinjavanja ambalažnog otpada na pojavnoj razini tipičan je za Hrvatsku. Ucjene padaju s jedne i s druge strane.

Novine su pune tekstova o umirovljenicima koji donose vreće plastičnih boca za koje po komadu dobivaju 50 lipa, dio proizvođača poskupio je robu i cijeli trošak prebacio na potrošače optužujući za to državu koja je odabrala pogrešni model zbrinjavanja ambalažnog otpada... Za koji dan mediji će 'otkriti' neku drugu temu i sve će pasti u javni zaborav. Sve je to već viđeno u mnogo drugih kampanja.

Liderova se uređivačka politika temelji na načelu da smo 'na strani biznisa' i da smo 'odvjetnici poslovne zajednice prema državi'. U ovom slučaju, međutim, treba reći da su proizvođači i trgovci ‘Marininim pravilnikom’ dobili što su zaslužili. Način kako se počeo zbrinjavati plastični otpad industrije hrane i pića nije najbolje rješenje, ali jest - zaslužena kazna.

Da su proizvođači i trgovci vode, sokova, piva i mlijeka posljednjih godina bili tako složni kao što su to bili posljednjih tjedana, organizirani u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, država bi sigurno prihvatila njihov sustav tzv. zelenih otoka u koje se otpadna ambalaža donosi bez plaćanja onome tko otpad donese. Umjesto toga, proizvođači su igrali svoje igre.

Potkraj 2003. tadašnji ministar zaštite okoliša Ivo Banac pripremio je pravilnik koji je bio po volji poslovnoj zajednici, ali nije, kao što se to kaže, ‘nikad zaživio’. Proizvođači su dobili dvije godine bezvlašća, svađali su se međusobno, ostvarili nešto veći profit.

Jedino su previdjeli da je za pitanje otpadne ambalaže postala zadužena Marina Matulović Dropulić, a to nije ministrica koju  je lako 'smotati'. Ako je imala petlje rušiti bespravno sagrađene kuće u ‘vrućoj’ Dalmaciji, bilo je jasno da neće ustuknuti pred poduzetnicima zbog prijetnji, primjerice, poskupljenjem Coca-Cole. Pa makar i ne bila posve u pravu.

Iz ovog slučaja poslovna zajednica u Hrvatskoj mora izvući pouku. Višestruko izrečene procjene kako će prilagodba ekološkim standardima u Hrvatskoj kroz desetak godina uzrokovati troškove od čak desetak milijardi eura nije se nikoga posebno dojmila.

Priča o pet ambalaži zapravo je marginalna, a vidi se kakvu je prašinu izazvao dodatni trošak. Bude li poslovna zajednica imala taktiku ‘odugovlači dok možeš’, na kraju će se uvijek naći nekakav ministar koji će, ako ni zbog čeka drugog a onda u strahu od Europske unije, na brzinu sklepati nekakvo rješenje koje će biti skuplje i kompliciranije nego da su ga biznismeni sami osmislili.

Kad je o takozvanim 'neutemeljenim, neosnovanim i neprimjerenim' poskupljenjima riječ - kako reakciju većeg dijela proizvođača ocjenjuju iz Ministarstva zaštite okoliša - ta je ocjena pogrešna. Na tržištu vode, sokova, piva i mlijeka postoji sasvim dovoljna razina konkurencije, pa je najbolje da tržište nagradi ili kazni pogrešnu politiku cijena Jamnice, Coca-Cole ili neke od pivovara.

Treba primijetiti da ipak nisu svi veliki igrači odmah povisili cijene kako bi na potrošače prevalili trošak zbrinjavanja ambalažnog otpada. Podravka, primjerice, još ‘razmatra novonastale okolnosti i radi izračune kako bi maksimilno zaštitila interese potrošača i proizvođača”.

Bankari su naučili lekciju i na kazne koje im smišlja guverner Rohatinski ne odgovaraju prevaljivanjem troškova na komitente. Ne usude se dizati kamatne stope. Sad su i proizvođači pića dobili ‘svog Rohatinskog’.

Naravno, treba priznati da su profitne stope u bankama više nego u industriji pića gdje je manevarski prostor manji, ali opet bit će poučno vidjeti hoće li u slučaju cjenovne reakcije na zbrinjavanje ambalažnog otpada pobijediti tržišna konkurencija ili ‘proizvođački kartel’.

miodrag.sajatović@liderpress.hr