(16) U svijetu propada 70 posto strateških saveza
Darko Tipurić i Goran Markulin objavili su 2002. godine knjigu Strateški savezi. U njoj se može naći i podatak prema kojemu se dvije trećine strateških saveza suočava s poteškoćama tijekom prvih dviju godina postojanja.
Piše Miodrag Šajatović
Da je živ, Edvard Kardelj bio bi presretan zbog medijskih tvrdnji da je 'sve izvjesnije povezivanje zagrebačkog Agrokora, beogradske Delte i ljubljanskog Mercatora'.
Napomena mlađim generacijama: Kardelj je bio dugogodišnji najbliži Titov suradnik. Po obrazovanju učitelj, Kardelj je, među ostalim, početkom 70-ih osmislio sustav 'samoupravnoga udruženog rada'. Bio je to pokušaj da se napravi 'drveno željezo', odnosno da se spoji tržišnu ekonomiji i samoupravni socijalizam. Kardeljev izum pretočen je 1974. u Zakon o udruženom radu (ZUR). Temeljna ideja bilo je idealističko vjerovanje u mogućnost 'udruživanje rada i sredstava'.
Kardeljevi OOUR-i i SOUR-i odavno su nestali, ali evo, desetljeće i pol nakon propasti socijalizma - udruživanje je opet u modi. I to na prostorima bivše Jugoslavije.
Titov ideolog Edvard Kardelj bio bi presretan zbog mogućeg povezivanja Agrokora, Delte i Mercatora. Udruživanje rada i sredstava moglo bi se ostvariti s 30 godina zakašnjenja
Ključna riječ u mogućim odnosima Agrokora, Delte i Mercatora upravo je udruživanje. Istina, manje je tu riječ o radu a više o sredstvima. Više se ne govori o nekakvoj 'složenoj organizaciji udruženog rada', nego o 'strateškom partnerstvu'.
Kao što su Kardelj i drugovi 70-ih godina prošlog stoljeća vjerovali u uspjeh SOUR-a, tako se danas bezrezervno vjeruje u unaprijed sigurne rezultate mogućega strateškog saveza triju najvećih trgovačkih lanaca na području bivše države.
Konzum u Hrvatskoj drži 30 posto tržišta, Mercator u Sloveniji oko 40, a Delta će imati 30 posto maloprodajnog tržišta u Srbiji.
To jest dobra osnova za stvaranje vrlo jakog regionalnog igrača, ali se u javnosti zaboravlja da su strateški savezi u današnjoj globaliziranoj ekonomiji vrlo nestabilni poslovni spojevi.
Darko Tipurić i Goran Markulin objavili su 2002. godine knjigu Strateški savezi. U njoj se može naći i podatak iz McKinseyjeva istraživanja prema kojemu se dvije trećine strateških saveza suočava s poteškoćama tijekom prvih dviju godina postojanja. Drugo je istraživanje pak pokazalo da 50 do 70 posto takvih tvorevina ne ispuni očekivanja ili propadne.
Na drugoj je strani tvrdnja Petera Druckera da je 'najveća promjena korporacijskih struktura i načina na koji se vodi posao - rast veza koje se ne zasnivaju na vlasništvu nego na partnerstvima'. Bezbrojni su primjeri takvih saveza. Od tvornice plazma ekrana korejskoga LG-a i nizozemskog Phillipsa, do nedavnog medijskog saveza Styrie, Sanome i Grüner + Jahra u Hrvatskoj.
Dakle, tko u globalizaciji ne želi biti pregažen mora ići u saveze, znajući da su izgledi za uspjeh vrlo mali. Stručnjaci tvrde da je jedini način da se povećaju izgledi za opstanak - najbolja moguća priprema.
Govori se i o fazama procesa. Na prvom je mjestu identifikacija potrebe za partnerstvom, potom evaluacija, pa pregovori, a tek onda implementacija.
Sudeći prema dostupnim informacijama glavni protagonisti odnosa Agrokora, Delte i Mercatora (Todorić, Bavčar i Mišković) negdje su između prve i druge faze. Svjesni su da im strateško povezivanje treba, ali čim se krene u bilo koje pravilo koje bi trebalo zapisati na papir i potpisati - postavlja se na desetke otvorenih pitanja.
Dogodi li se čudo i za koji tjedan tri regionalna lidera objave potpisivanje saveza, bit će to signal da se radilo na brzinu i da savez neće tako brzo u stvarnosti profunkcionirati.
Oduže li se razgovori uz angažiranje konzultanata koji imaju iskustva s teškim slučajevima sklapanja saveza između jakih osobnosti, to bi mogao biti signal da se stvara održivo partnerstvo.
Ako bi, međutim, čovjek trebao uložiti neki novac u kladionicu, ne znajućž za sve pojedinosti - ipak bi najviše izgleda dao scenariju u kojemu neće biti ravnopravog udruživanja 'rada i sredstava'. Na ovim prostorima još najviše elemenata upućuje na klasične kupovine ili prodaje cijelih tvrtki. Kako su i Agrokor (preciznije njegov trgovački lanac Konzum) i Delta i Mercator još financijski održivi sustavi, do takvog raspleta moglo bi doći tek za koju godinu.