Arhiva
30.000 zaposlenih radi kod insolventnih poslodavaca koji ne uplaćuju u mirovinske stupove
25. listopada 2007.
Drugi mirovinski stup u proteklih je šest godina prinosima od približno osam posto na kapitaliziranu štednju dokazao da je učinkovitiji od prvog stupa, i upravo je to razlog zbog kojeg bi sadašnja i buduća vlada trebale oprezno razmotriti povećanje stope s današnjih pet posto za drugi stup a da se s druge strane ne stvori fiskalni teret
Zaključak je to s današnjega Večernjakova okruglog stola o II. mirovinskom stupu kao zalogu budućnosti koji je okupio ekonomske stručnjake, predstavnike mirovinskih fondova i političare. Jednim od načina kojim bi se povećala efikasnost sadašnjega drugog stupa i obveznih mirovinskih fondova, koji na godišnjoj razini ostvaruju prinose od približno osam posto, stručnjak za mirovinsku reformu iz Svjetske banke Zoran Anušić smatra povećanje dobne granice onih koji ulažu u II. mirovinski stup, što je trend i u europskim zemljama, i smanjenje investicijskih ograničenja obveznim mirovinskim fondovima.
Uz to je predložio da se revidira model isplate kapitaliziranih mirovina i razmotri opcija da osiguravajuća društva isplaćuju mirovine. Jedna od mjera, dodaje, mogla bi biti da se mirovinskim osiguranicima omogući da do određene mjere kreiraju svoj osobni portfelj, o čemu bi ovisili i njihovi prinosi na uloženi novac. No nedostatak II. mirovinskog stupa, iznio je Anušić, jest što tri četvrtine članova ne izabire obvezni mirovinski fond kad se zaposli, relativno visoki troškovi, dvostruko viši nego u Poljskoj, te preniska stopa doprinosa. Dušanka Marinković Drača, pravna savjetnica u Udruzi radničkih sindikata Hrvatske, upozorila je da su osim pojedinca, koji svojom štednjom postaje odgovoran za vlastitu mirovinu, jednako tako odgovorni i poslodavac te sindikati.
Polančec protiv Vidovića
Potpredsjednik Vlade Damir Polačec i Davorko Vidović, saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar rada i socijalne skrbi, sukobili su se oko ulaganja u drugi mirovinski stup i oko rješavanja statusa starih i novih umirovljenika te jedan drugog optužili za predizbornu demagogiju.
- O mirovinskim reformama i mirovinskim stupovima razgovara se zbog političkih razloga, na što upućuje da se o tome govori mjesec dana prije izbora - istaknuo je Vidović. Naglasio je da je jedan od problema hrvatskoga mirovinskog sustava smanjenje mirovinskih izdataka u BDP-u, koji su se od 2002. godine s 13, 9 smanjili na današnjih 11,6 posto i da se u mandatu ove vlade izdvajanja za drugi mirovinski stup nisu povećala na sedam do osam posto izdvajanja iz plaća.
- Ova je vlada u svome mandatu propustila poboljšati i dograditi sustav - poručio je Vidović.
Polančec mu je na to odgovorio da je Vlada dvije i pol godine radila na odšteti umirovljenicima i na rješenju izjednačavanja statusa starih i novih umirovljenika te istaknuo da će nakon toga tražiti rješenje za povećanje ulaganja u drugi i treći mirovinski stup.
- Nitko ne osporava pozitivne efekte mirovinske reforme, ali tražimo li prioritete, to su naši - uzvratio je Polančec.
- Taj je sustav ranjiv zbog sive ekonomije. Otprilike 27 posto radne snage zaposleno u sivoj ekonomiji, a njihovi prihodi ne prepoznaju se u uplatama na osobne račune u II. stup. Istodobno 30.000 zaposlenih radi kod insolventnih poslodavaca i upitno je kolike su uplate za mirovinske stupove takvih poslodavaca - istaknula je Marinković Drača.
Prema izračunima sindikata zaposlenik koji ima prosječnu plaću 2.200 kuna i redovito uplaćuje pet posto svoje plaće u drugi stup nakon 30 će godina raspolagati sa 6.500 eura, pa njegova budućnost, naglašava Drača, nije blistava. Osim toga, Drača je na okruglom stolu naglasila da se u svojoj sindikalnoj praksi dugo borila da uopće dokaže kako je novac uložen u drugi stup radnikova imovina kako bi zaposlenik na temelju toga mogao utužiti i prijaviti poslodavca koji izbjegava uplatu doprinosa u taj mirovinski stup.
I dok su na konferenciji i političari i ekonomski stručnjaci pohvaliti obvezne mirovinske fondove, koji su u proteklih šest godina ostvarili doprinose dvaput veće od inflacije, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja Dubravko Štimac ponovio je kako je došao pravi terenutak da se smanje limiti ulaganja i uvedu nove klase imovine u koja mogu ulagati fond-menadžeri mirovinskih fondova. - Dajmo fondovima da pet posto svoje imovine ulažu u nekretninske fondove ili im omogućite da kupuju zemljišta, ulažu u private equity i izvedenice - naglasio je Štimac.
Prema podacima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca za mirovine se predviđa izdvojiti otprilike 33 milijardi kuna, a nedostaje 13 milijardi, odnosno 40 posto za sve mirovinske stupove, što se izdvaja iz državnog proračuna. Trenutačne isplate mirovina, istaknuo je, dolaze od PDV-a, trošarina i drugih poreznih doprinosa. (Marija Čekada)
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
