(6) Studeni - mjesec lažnog optimizma
Opasno je ako se premijer Sanader s koalicijskim partnerima i predsjednikom Mesićem već dogovorio o proračunu za 2006. Javnoj potrošnji treba ozbiljno restrukturiranje, a da se u to krenulo, posljedice bi bile bolne i bilo bi mnogo žestokih protivnika
Piše: Miodrag Šajatović
Svake godine u ovo vrijeme učini mi se da će se u Hrvatskoj ekonomiji dogoditi dramatične, k tome i pozitivne promjene. Sredinom studenoga temperatura se diže gotovo do usijanja. Raspravlja se o proračunu, misija MMF-a gospodari Zagrebom, u Opatiji se održavaju 'revolucionarni' skupovi pravnika i ekonomista, u Zadru se okupljaju izvoznici, lokalna uprava natječe se tko će smisliti veću investiciju, konkurenti izbacuju nove pakete proizvoda i usluga uza sve veća pojeftinjenja, zemljom lutaju obećavajući investitori ...
Mjesec dana poslije, sredinom prosinca, dosad se uvijek pokazalo da optimizmu nije bilo mjesta. Simpozijske sukobe u vezi sa strategijom razvoja zemlje zamijene deseci božićno-novogodišnjih domjenaka. Zatim nastupi spajanje praznika, da bi početkom siječnja polovina decision makera otišla na skijanje.
Kad se ta polovina vrati, još se dva tjedna ne može ništa ozbiljnije raditi jer tada, naime, ne nema druge polovine sugovornika koji su se u drugoj smjeni zaputili na skijanje. Kakva-takva radna atmosfera uspostavi se u ožujku, ali onda već u svibnju zasja sunce, pa se krene u obilazak vikendica diljem Jadrana.
Guverner Rohatinski svake godine sredinom studenoga 'udari' po Vladi. Uslijedi malo razmjene vatre, ali onda dođe vrijeme blagdana i sezona skijanja i duhovi se vrate u bocu
Ta se slika možda više ne odnosi na dio korporativne zajednice, koja, pritisnuta globalnom konkurencijom, više ne uspijeva živjeti lagodno kao prije. Državna uprava, međutim, još živi u starom ritmu. Možda će rokovi pristupa EU nešto promijeniti, ali to se tek treba pokazati. Dotad si kroničar zadržava pravo sumnjati u neke ozbiljnije promjene u ponašanju.
Upečatljiv signal da se ipak ništa bitno ne mijenja bila je i vijest da je premijer Sanader već uspio među koalicijskim partnerima dogovoriti proračun za sljedeću godinu.
Ako je istina da se dogovorio i s predsjednikom Mesićem, oprez raste na kvadrat.
To su nepogrešivi simptomi 'trulog kompromisa'. Javnoj potrošnji treba ozbiljno restrukturiranje, a kad bi se u njega krenulo, proračun za 2006. 'visio' bi do zadnjeg dana 2005. Promjene bi bile bolne, protivnici brojni. Za dobar proračun teško je postići konsenzus.
'Sve je isto kao lani' - to bi se moglo reći i za najnoviji 'ispad' guvernera Rohatinskog koji svake godine u ovo vrijeme 'mlatne' Vladu. Obično to napravi na skupu ekonomista u Opatiji. Ove godine predstava je unaprijeđena, pa je Rohatinski zabranio i sebi i svojim suradnicima da se u Opatiji nađu oči u oči sa Sanaderom, Šukerom i Polančecom. Valja priznati da je guvernerova tvrdnja, izrečena na Geoekonomskom forumu u Zagrebu, prema kojoj Europska unija ne vjeruje Hrvatskoj makroekonomskoj politici pa inzistira na novom stand-by aranžmanu s MMF-om, teška artiljerija.
Nastavlja se ekonomsko glavinjanje, zaduživanje unuka, neispunjavanje obveza o budžetskom deficitu i pumpanje trošenja za nove mostove, tunele i aerodrome
Ali jednako je tako izgledno da će se nakon kratkotrajne razmjene vatre za mjesec dana sve stišati u predblagdanskom ozračju.
Hrvatska će, prema svemu sudeći, nastaviti s ekonomskim glavinjanjem, zaduživanjem unuka, neispunjavanjem obveza o budžetskom deficitu, slavljenju investicija u nove mostove, tunele i aerodrome...
Samozadovoljna vlast vjeruje da će dividenda početka pristupa EU biti dovoljno pokriće za sve promašaje i odgađanja strukturnih reformi. Kao da je 100 posto sigurno da će se u Hrvatskoj dogoditi repriza uspješnice iz Slovačke, a ne tragedija kakvu proživljava ekonomija Grčke.
U ovom broju Lidera 'zagrebli' smo po rastu izvoza od 7,7 posto kojim se Vlada hvali, i već na prvom koraku ustanovili da ga zapravo uglavnom nema, jer ga je napuhala viša cijena derivata nafte. A još kad smo ušli u strukturu izvoza, koji sve više nalikuje prodaji roba neke kolonije, otkrila se sva dubina problema.
Ta tema, međutim, bit će pometena pod tepih. Čemu uznemiravati glasače? Ljepše je slušati da strani 'kartičari' hvale hrvatske potrošače. Samo na Master Card karticama građani Hrvatske su u prvom polugodištu 'ispeglali' 12 posto više prometa nego lani. Dok ide, ide.