Aerodrom je postao posebna gospodarska grana

Povećanje broja avioputnika nije ostalo bez posljedica na strukturu zračnih luka. One se proširuju i sve više evoluiraju u multifunkcijske komplekse sa širokom ponudom, ne samo maloprodajom i poslovnim uslugama povezanih s prijevozom nego i drugim vrstama poslovnog prostora

Mnogi se i danas sjećaju ne tako davnog vremena u kojemu su bile uobičajene tvornice s više tisuća radnika, kad su hrvatski gradovi srednje veličine imali industrijska poduzeća s peteroznamenkastim brojem zaposlenih. Danas je takvo što iznimna rijetkost, čak i u većim, gospodarski snažnijim državama.Primjerice, u Austriji su tradicionalne velike čeličane zbog razvoja tehnologije i tržišnog pristiska odavno drastično smanjile broj radnika. Istodobno, nove velike tvrtke, primjerice Red Bull, najpoznatija i najvrednija austrijska robna marka, s lanjskim prometom od 2,6 miljardi eura i operacijama u više od 100 zemalja ima ukupno tek 3.900 zaposlenih. Najveća BMW-ova tvornica automobilskih motora u austrijskom Steyru, koja svakodnevno isporučuje oko 3.000 benzinskih i dizelskih motora, ima 2.600 zaposlenih. Ipak, na nekim rijetkim poslovnim lokacijama u Austriji i drugim državama Zapadne Europe dandanas radi znatno više zaposlenih - riječ je  o ekspandirajućim zračnim lukama.  Globalizacija i liberalizacija međunarodnog zračnog prometa te, posljedično, širenje ponude jeftinog zračnog prijevoza povećali su udjel prijevoza zrakoplovima u ukupnom svjetskom prometu.

Morska luka, željeznica, autocesta, zračna luka

Zračne luke postale su vrlo važni činitelji konkurentskog pozicioniranja država. Posljednjih godina svjedoci smo gradnje novih ili velikih proširenja postojećih, pri čemu ih je nemalo divovskih dimenzija.  Primjerice, u Aziji je, uz Dubai, Singapur, Kuala Lumpur, Bangkok, Šangaj, Peking i druge, jedan od novih megaaerodroma koji će uskoro početi raditi 30 kilometara južno od centra indijskog Hadžderabada. Otvorenje je planirano za 2008., a koncipiran je tako da ga je moguće proširiti s početno očekivanih 12 milijuna na kapacitet od 50 milijuna putnika. U Indiji se nadaju da će zbog te zračne luke regija oko Hadžderabada postati atraktivnija ulagačima.  To je samo jedna ilustracija onoga o čemu se već godinama govori. John D. Kasarda, profesor na poslovnoj školi Kenan-Flagler na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, razvio je koncept i skovao pojam 'aerotropola' (engl. aerotropolis) utemeljen na premisi da će zračne luke u 21. stoljeću biti ono što su bile autoceste u 20., željeznice u 19. odnosno pomorske luke u 18. stoljeću.Moć aerodroma osjeća daleko izvan područja na kojem se nalazi. Ljudi koji na njima rade izvor su potražnje za proizvodima i uslugama drugih poduzeća. Nadalje, za sve je više poduzeća koja posluju u svijetu vrlo važno da u inozemstvu, odnosno ondje gdje žele poslovati, bude i zračna luka. Ukratko, aerodrom je postao posebna gospodarska grana.

To su shvatili u Austriji, u kojoj bečka zračna luka pokraj donjoaustrijskog mjesta Schwechat već dugo godina bilježi u europskim mjerilima natprosječnu stopu rasta. U prvoj polovini ove godine aerodrom Schwechat zabilježio je 8,9 posto više putnika nego 2006. U cijeloj lanjskoj godini ukupno ih je bilo gotovo 16,9 milijuna. Iskustvo govori da na svakih milijun putnika suvremena moderna zračna luka i njeno neposredno okruženje zapošljava 1.000 ljudi na godinu, kaže Herbert Kaufmann, predsjednik poslovodnog odbora Aerodroma Beč.  To, naravno, vrijedi i za Schwechat. Samo poduzeće Aerodrom Beč zapošljava oko 3.800. ljudi, a još 230 tvrtki na arealu i oko njega ima još oko 12.000 zaposlenih, tako da je  onih koji ondje rade ukupno gotovo 16.000. S tim brojem zaposlenih lokacija bečke zračne luke najveći je poslodavac u Istočnoj Austriji, kažu nam dr. Oliver Fritz s bečkog Instituta za gospodarska istraživanja WIFO i dr. Gerhard Streicher s Joanneum Researcha iz Linza, autori studije o bečkoj zračnoj luci kao makroekonomskom privrednom činitelju.

Osim tog broja zaposlenih na aerodromu i uz njega još su 52.500 ljudi i godišnji promet od 6,3 milijarde eura izravno povezani s bečkom zračnom lukom. Kad se sve zbroji, aerodrom Schwechat generira oko dva posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda Austrije, tvrde Fritz i Streicher. - Svaki euro prometa na Aerodromu Beč stvara dodatnu vrijednost od 40 centi na toj  lokaciji i isporučuje 1,60 eura austrijskom BDP-u.Direktor Aerodroma Kaufmann podsjeća da je bečka zračna luka jedno od najvažnijih mjesta presjedanja putnika između Zapadne Europe i drugih kontinenata s jedne strane te istočnog dijela našeg kontinenta. Brojna istočnoeuropska odredišta koja su redovitim zračnim linijama povezana s Bečom jedan su od razloga zašto Beč ima prednost pred drugim gradovima u ovom dijelu Europe kad multinacionalne kompanije odlučuju gdje će imati poslovnu središnjicu za taj dio kontinenta. Neke od njih, kao što je McDonald's Development Company Central Europe, imaju svoje sjedište upravo na bečkom aerodromu. Kompleks bečkog Svjetskog trgovinskog centra upravo je na Schwechatu.  (Milan Ilić)