Ako dođe MMF, svima će se iz proračuna rezati jednako

MMF bi smanjio potražnju na domaćem tržištu, a gospodarstvo bi postalo izvozno konkurentnije. Kratkoročne bi žrtve bile velike, ali to je dugoročno jedino rješenje. Međutim, upravo su zato maleni izgledi da MMF-ovce pozove bilo tko iz kratkovidne Vlade.

Kako biste postupili prema djetetu kojemu ste dopustili da se igra odraslih jer vas je uvjerilo da ‘zna što mora raditi i da je to sposobno činiti samo’, a onda vam svakodnevno dokazuje da odgovornosti daleko nadmašuju njegova nejaka pleća? Oduzeli biste mu dodijeljene ‘funkcije’ i vratili mu tutora! Davno izigrana mantra s Markova trga ‘znamo što nam je činiti i sposobni smo to napraviti sami’ hrvatsku je ekonomiju (mjereno realnim BDP-om) sunovratila na početak puta, u 1990. Koga onda začuđuje što svaki put kad Vlada ne učini ono što bi prema svome nazivu morala, dakle vladati, ekonomisti, sve češće i novinari, izvlače džoker iz rukava - MMF. Takozvani rebalans proračuna vjerojatno nije posljednji, ali sigurno je najhitniji vapaj u pomoć, jer to što baš sve nepogrešivo (i namjerno!) radimo pogrešno stajat će nas dodatnih godina oporavka. Posve je jasno da Vlada nema ni najmanju namjeru zvati ‘911’ jer smo pred ulaskom u izbornu godinu. Ni u javnosti MMF ne stoji bolje, a najveći bi mu balvan na put zbog pritiska na smanjenje plaća sigurno stavili sindikati. No ne bi trebalo smetnuti s uma da se i Poljska, jedna od rijetkih zemalja s rastom BDP-a, odlučila za fleksibilniji aranžman s MMF-om, a u izostanku vlastitih institucija i EU svojim članicama koje još nisu u eurozoni savjetuje tehničku i financijsku pomoć MMF-a. Što bi nam to radio da tako zaziremo od njega?

VIŠE U NOVOM BROJU LIDERA