Ako je stres nastao zbog posla, na poslu ga treba i rješavati

‘Relaksacijski odgovor’ najnoviji je recept za rješavanje stresa prema istraživanju Benson-Henry instituta za tijelo i um, a riječ je o razbijanju tijeka svakodnevih misli i opterećenja. Benson savjetuje menadžerima da nađu prostor u kojem ljudi mogu olabaviti stres i potaknuti svoj ‘relaksacijski odgovor’

Pripremio: Vanja Figenwald
[email protected]

Sutra imate prodajnu prezentaciju za najvećeg klijenta svoje kompanije. Vaš šef i šef kompanije klijenta će biti prisutni. Mnogo ovisi o uspjehu prezentacije, stoga će sve što kažete biti iznimno važno. Usprkos tomu, vi niste tjeskobni. Dapače, nabrijani ste, oštri i usredotočeni. Dobro poznajete svoj materijal, ali i potrebe klijenta. Pri posljednjem pregledu bilješki, prisjetite se priče koju vam je šef ispričao, a koju biste mogli izvrsno iskoristiti za uvod u prezentaciju... Ako ste prepoznali nešto o sebi ili neko svoje iskustvo u ovoj priči, onda znate da je određena razina stresa, u pravim okolnostima, blagotvorna za krajnji rezultat. Bilo da se natječemo u nekom sportskom događaju, držimo govor na sudu ili pregovaramo uvjete poslovnog ugovora, adrenalinski udar prouzročen stresom pojačat će našu koncentraciju i povećati učinkovitost te nam time omogućiti da stvari realiziramo najbolje što možemo.

Ipak, znamo i da stres, posve suprotno od poboljšavanja naših performansi, može potkopati naše djelovanje. Kada je razina stresa previsoka, ili kada stres traje predugo, ne možemo se usredotočiti. Kreativnost počne padati, a frustracija rasti. Postajemo zbunjeni, zaboravni i živčani. Gdje je onda granica između dobrog i lošeg stresa, i kako možemo znati koliko smo blizu te granice da je ne bismo prešli?

Koristi i nedostaci

Prvi korak prema nadzoru i upravljanju stresom jest shvaćanje naših fizioloških reakcija na uzročnike stresa, kaže doktor Herbert Benson, izvanredni profesor na harvardskom studiju medicine. Stres aktivira bori-se-ili-bježi mehanizam u našem tijelu - otkucaji srca i tlak se povećaju, a u krvotok se oslobađa nekoliko različitih hormona, od kojih su najvažniji epinefrin (poznatiji kao adrenalin) i kortizol.
Kratkoročno, ovi hormoni podižu razinu naše koncentracije, pamćenja i kreativnosti. Prije nekih sto godina, istraživači Robert M. Yerkes i John D. Dodson otkrili su vezu između podizanja stresa i performansi, zaključivši da s rastom stresa rastu efikasnost i performanse. Ipak, nakon što bi stres dosegnuo određenu razinu, primijetili su, njegove koristi su počele nestajati, a performanse padati. Mentalna fleksibilnost, raspoloženje i koncentracija, bili su redom pogođeni. Ovu vezu između stresa i performansi nazvali su Yerkes-Dodson krivulja, u obliku obrnutog slova U.

Svi drukčije reagiraju na stres, tako da određena količina stresa može djelovati galvanizirajuće na jednu osobu, ali imati sasvim suprotan učinak na drugu. I načini reagiranja ljudi na previsoke razine stresa variraju od osobe do osobe, iako nečija reakcija uglavnom postaje konzistentna s vremenom. Simptomi pretjeranog stresa mogu biti fizički, kognitivni, afektivni (djeluju na raspoloženje), ili kombinacija spomenutih.

Simptomi stresa

Kako biste prepoznali svoje reakcije kada se približavate opadajućem djelu krivulje, prije svega obratite pažnju na svoju pozornost. Ako vam nakon podužeg razdoblja produktivnog rada padne odjednom na pamet provjeriti neki sportski rezultat ili skoknuti do automata s hranom ili vam postane teško održati koncentraciju i istu količinu energije kojom ste se maločas koristili, vrijeme je da se zabrinete.

Također obratite pozornost i na svoje raspoloženje. Jeste li manje optimistični glede ishoda svog projekta nego što ste bili prije sat vremena? Je li se vaš entuzijazam za rješavanje pipkavih pitanja pretvorio u frustraciju? Ako je odgovor ‘da’, počnite s procijenom svoje izdržljivosti. Osjećate li se kao da vam ponestaje zamaha ili da ste došli do nepremostive prepreke, stres je pouzdano tu, a to će potvrditi i simptomi koje odašilje vaše tijelo - žgaravica, glavobolja, bolovi u leđima, previsok tlak, ubrzan puls...

Drugi simptomi mogu biti nešto suptilniji. Tako, primjerice, neki zapadnu u negativna razmišljanja - sitniji problemi im počnu djelovati kao veliki. Njihova percepcija ljudi i situacija gubi nijanse te postaje crno-bijela, odnosno sve-ili-ništa. Drugi, pak, postanu perfekcionisti koju letvicu postavljaju previsoko reagirajući pretjerano na pogreške, kako svoje tako i tuđe.

Tehnike opuštanja

Još jedan način kako identificirati svoju reakciju na stres jest da razmislite kako se osjećate i kako reagirate kada ste duboko opušteni. Kakvi ste kada imate manje stresa u svom životu ili kada ste na odmoru. Muče li vas i tada glavobolje? Kada ste naučili prepoznati trenutak u kojem vaš stres postaje previsok, možete poduzeti korake da ga stavite pod nadzor prije nego što on počne kontrolirati vas. Ako ste furiozno radili na nekom projektu ili problemu i pojavi se neka vama uobičajena rekacija na stres, udaljite se od svog rada. Pozabavite se nekom aktivnosti koja vas opušta, poput joge, pletenja ili šetanja. Računa se i posjećivanje muzeja, ali ne i surfanje internetom.

Slično tomu, gledanje televizije se isto ne računa, ali promatranje neke slike u domu ili uredu može biti efikasan način za bavljenje stresom. Stručnjaci osobito preporučuju meditaciju radi aktiviranja relaksacijskog odgovora. Sve što vam treba je neko tiho mjesto i desetak ili dvadesetak minuta tijekom kojih ćete ponavljati riječ, zvuk, frazu ili gestu. Kada vam se počnu nametati svakodnevne misli, što će se zasigurno dogoditi, mirno ih odbacite i ponovno se usredočite na rečenu repetativnu aktivnost.

Relaksacijski odgovor postiže se razbijanjem tijeka svakodnevnih misli. On djeluje protiv spomenutog bori-se-ili-bježi mehanizma, usporavanjem metabolizma, disanja i pulsa, te snižavanjem krvnog tlaka. Zapravo, najnovija Bensonova istraživanja pokazuju da poticanje relaksacijskog odgovora može dovesti do fizioloških promjena koje poništavaju štetne učinke stresa. (Kako biste više naučili o relaksacijskom odgovoru, možete posjetiti internetsku stranicu Benson-Henry instituta za tijelo i um - www.mbmi.org).

Uzimajući u obzir trošak koji poslodavcu uzrokuju zaposlenici predozirani stresom, Benson sugerira da bi ‘menadžeri trebali naći ili stvoriti prostor u kojem ljudi mogu olabaviti stres i potaknuti svoj relaksacijski odgovor’. Jer, ako je stres mainstream stanje, onda i odgovor na njega treba biti dio poslovnog mainstreama.

(Izvor: Harvard Management Update)