Arhiva
'Ako se turizam ne pokrene odmah, sve će propasti'
24. ožujka 2010.
- Hrvatskoj treba tri do četiri godine za ozbiljan turistički početak i rješavanje temeljnih dilema društva sa zakašnjelom tranzicijom. Turistički sektor trenutno se nalazi bez profesionalne podrške i postoje ozbiljne političke barijere i rizici za daljnji razvoj.
Nemamo snažnu vodeću snagu i ograničen je izlaz za sadašnje investitore. Usred smo globalne krize i oskudice kapitala. Hotelski biznis vremenski je ograničen, nema prostora za globalne brendove, nerazvijeno nam je lokalno tržište, nismo omogućili mixed-use projekte, objekti su zaduženi, banke su u potrazi za rješenjima i očekuje se očitovanje države. Tko preživi, imat će o čemu pričati - pomalo pesimistično, ali upečatljivo je objasnio glavne kontraverze hrvatskog turizma Miroslav Dragičević, direktor Horwath consultinga na drugom Simpoziju Hrvatski turizam i hotelijerstvo koji se održava u Dubrovniku. Istaknuo je da ovu godinu ipak možemo promatrati kroz tri, za turizam, pozitivna pomaka: ulazak Agrokora u vlasništvo adriatica.neta, osnivanje nove udruge hotelijera i skidanje jedne do dvije strateške barijere.
Državni tajnik za turizam Ivo Mujo je, naime, na skupu istaknuo da bi za desetak dana trebao biti raspisan natječaj za izradu Strategije hrvatskog turizma, što je u biti jedina konkretna stvar koja se mogla čuti od predstavnika Ministarstva u prvom panelu o destinacijskom menadžmentu. Suvlasnik Falkensteiner i Michaeler grupe grupe Otmar Michaeler koji je uložio 200 milijuna eura u resort Punta Scala kraj Zadra i upravlja s još nekoliko hotelskih objekata, istaknuo je da hrvatska strategija ne može biti ulaganje milijarde eura od strane sedam, osam investitora u hotele jer se ne zna kako će njihova poslovna priča završiti. Dodao je da se neće povući iz Hrvatske, ali da ga dalje muči birokracija te da će investitori u Hrvatsku doći onda kada se pojave i jasni zakoni.
Kongresni gost u Zagrebu troši 93, a u Beču 415 eura dnevno
Drugu panel raspravu o kongresnom turizmu otvorio je Vladimir Preveden, direktor Roland Bergera koji je usporedio Beč kao najbolju MICE destinaciju u Europi, sa Zagrebom koji se nalazi na 180. mjestu. Kongresni turizam u Austriji čini 12 posto ukupnih noćenja, dok je u Hrvatskoj ispod jedan posto, u Beču MICE gost troši 415 eura dnevno, a u Zagrebu 93 eura, što najbolje govori o ponudi destinacije za poslovne goste. Hrvatska je u najboljoj, 2008. godini od kongresnog turizma zaradila 270 milijuna kuna, a Beč, bez manjih mjesta specijaliziranih za određenu vrst kongresa, oko 700 milijuna eura. No, u posljednje tri godine Hrvatska bilježi rast od 20 posto u MICE segmentu, s time da je prošle godine promet pao za 18 posto.
- Nemamo vremena čekati tri do četiri godine, ako odmah ne pokrenemo sustav, sve će propasti. U Hrvatsku nismo mogli investirati više- komentirao je Michaeler. Slično razmišlja i suvlasnik Jadranskih luksuznih hotela Goran Štrok, koji je napomenuo da sustav turističkih zajednica izgleda kao prije 20 godina i da, za razliku od turističkih zajednica Velike Britanije, koje razvojni plan rade za idućih deset godina, Hrvatska nema jasnu viziju turizma. Hotelijeri su, kaže, u Dubrovnik investirali 400 milijuna eura, a JLH 50 milijuna eura pa nisu uspjeli produljiti sezonu. - Ova kriza nije se dogodila samo prošle i ne događa se samo ove godine, trajat će puno dulje i iziskivat će puno više rada nego do sada. Ona nije prolazna i za nju treba zaista biti spreman - zaključio je Štrok.
Od predstavnika javnog sektora najkonkretnija prezentacija mogla se čuti od Jasena Mesića, ravnatelja Uprave za arhivsku djelatnost i arheološku baštinu pri Ministarstvu kulture, koji je istaknuo da 60 posto turista u neku destinaciju putuje zbpg kulturnih znamenitosti i prirodnih ljepota i da destinacije poput Dubrovnika više ne smiju biti kulturne destinacije, već kulturni proizvod. Napomenuo je da neke destinacije poput Krapja, jedinog selo u Europi kojeg je Vijeće EU proglasilo selom ruralne arhitekture, nije navedeno niti u jednom marketinškom materijalu privatnog i javnog sektora, da niti u jednom strateškom dokumentu nije obuhvaćeno oko 150 tisuća stranih ronilaca koji dolaze u Hrvatsku, kao ni najveće podvodno arheološko nalazište na Mediteranu u Cavtatu. Mesić je najavio i neke promijene Zakona naplate spomeničke rente, tako da bi se od prvog travnja ona napćaivala na način da se ne upropaste tradiocionalni obrti i rasterete hotelijeri koji zbog velike kvadrature plaćaju velike naknade, a neki su zatvoreni pola godine.
U moru sličnih događanja, Simpozij kojeg je inicirao suvlasnik Valamara Georg Eltz, a origanizirala Austrijsko-hrvatska komora u suradnji s HUP-om, drukčiji je po tome što je uspio privuči turističku elitu, odnosno najvažnije predstavnike privatnog i javnog sektora poput Gorana Štroka, spomenutog Eltza, Veljka Ostojića, Željka Kukurina, Jake Andabaka, Otmara Michaelera koji su u dvije zanimljive panel rasprave o destinacijskom menadžmentu i kongresnom turizmu pokušali pomiriti javne i privatne interese. Zaključci nisu puno drukčiji nego inače, još uvijek jedna strana prebacuje odgovornost na drugu, no možda je upravo odsutnost ministra Damira Bajsa i direktora HTZ-a Nike Bulića, cijeli događaj učinila zanimljivim i konkretnijim. (Željka Laslavić)
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
