Amerikanci bijesni zbog rekordnih naftnih profita

Prihod Exxon Mobila od 100 milijardi dolara u trećem tromjesečju veći je od prošlogodišnjeg BDP-a 173 države, ali slavljeničko raspoloženje naftaša kvari nezadovoljstvo potrošača koji na crpkama plaćaju sve više cijene goriva

Piše: Hrvoje Mateljić
[email protected]

Stope rasta profita najvećih svjetskih naftnih kompanija u trećem kvartalu rekordne su: zarada BP-a je 34 posto veća nego u istom kvartalu lani, RoyalDutch/Shella 68 posto, Exxon Mobila 75 posto, a Conoco Philipsa čak 89 posto. Čisti devetomjesečni profit najuspješnije kompanije Exxon Mobila, koji je veći za 25 milijardi dolara, gotovo je istovjetan godišnjem bruto domaćem proizvodu Luxembourga i zbroju dobiti 492 od 500 najvećih američkih tvrtki koje kotiraju na burzi. Prihod Exxon Mobila u trećem kvartalu od 100 milijardi dolara veći je od prošlogodišnjeg BDP-a 173 države.

Slavljeničko raspoloženje zadovoljnih naftaša međutim ozbiljno kvari rastući bijes potrošača koji na benzinskim crpkama plaćaju sve više cijene goriva: cijena barela nafte dosegnula je u rujnu 70 dolara. U SAD-u je javno nezadovoljstvo još i veće zbog ponašanja naftnih kompanija tijekom humanitarne krize koju je u južnim saveznim državama izazvao uragan Katrina.

Naftne su kompanije, naime, uz objašnjenje da im je uragan zatvorio nekoliko rafinerija u području New Orleansa i prekinuo rad velikog broja naftnih platformi u Meksičkom zaljevu, povisile cijene. Stručnjaci se slažu da je Katrina izazvala smanje-nje ponude od gotovo dva milijuna barela naftne dnevno, ali istodobno tvrde da je povećanje cijena više nego kompenziralo štete koje su naftne kompanije imale od uragana.

Tako je uragan velikim dijelom zaslužan za ekstraprofite u trećem kvartalu, a prema istraživanjima javnog mnijenja, 70 posto Amerikanaca smatra da naftne kompanije iskorištavaju krizu izazvanu Katrinom kako bi više naplatile od potrošača. Usto, približava se sezona grijanja koja bi, ako se zadrže sadašnje cijene nafte i naftnih derivata, mogla ozbiljno povisiti račune kućanstava.

Porez na ekstraprofite od nafte u SAD-u?

Američki političari shvatili su koliko je pitanje profita naftnih kompanija postalo važno, pa su se uključili u javnu raspravu. Oporbeni demokrati traže da se uvede poseban porez na ekstraprofite naftnih kompanija poput onog koji je zbog naftne krize uveden 1980., a ukinut 1988. godine. Prema prijedlogu demokratskog senatora Byrona Dorgana, SAD bi trebale uvesti pose-ban porez od 50 posto na ekstraprofite naftnih kompanija, a tako dobiven novac vratio bi se potrošačima u obliku poreznih olakšica. Senator Dorgan ekstraprofit definira kao postotak cijene barela nafte skupljeg od 40 dolara.
 
- Trebamo taj porez jer mislim da su sadašnji profiti viši nego ikad i dok naftne kompanije skupljaju svu tu zaradu, potroša-či uvelike trpe - izjavio je Dorgan.

Mnogi se slažu s prijedlogom dodatnog oporezivanja, a neki predlažu još radikalnije rješenje: povećanje poreza na gorivo koji od 1993. iznosi 18,4 centi za galon benzina (oko 6 litara). Svaki cent povećanja poreza donio bi povećao bi porezni prihod za milijardu dolara. Ti bi se prihodi, predlažu zagovornici te ideje, potom raspodijelili u obliku poreznih olakšica za kućanstva s najnižim prihodima. Usto, većim porezom motivirali bi se potrošači da kupuju energetski efikasnija vozila.

Republikanci za nova ulaganja

Vladajući republikanci, unatoč tradicionalno dobrim vezama s krupnim biznisom, nisu mogli ignorirati problem. Predsjeda-vajući Donjeg doma Kongresa, republikanac Dennis Hastert, pozvao je naftne kompanije da objasne američkoj javnosti što čine kako bi smanjili troškove nafte i plina te zatražio da profite ulože u gradnju novih rafinerija i naftovoda.
 
- Naftne kompanije ostvaruju rekordne profite, i to je u redu. Ali moraju i mogu napraviti više na informiranju Amerikana-ca o tome što čine kako bi smanjili troškove nafte i prirodnog plina. Tu je i prevažno pitanje: kada će sagraditi nove rafinerije? Kada će se potpisati ugovor o gradnji plinovoda kroz Aljasku?

Postavivši ta pitanja, Hastert dodaje da u Americi 30 godina nije sagrađena rafinerija. Republikanci su predložili uvođenje zakona kojim bi se skratio proces davanja dozvola za gradnju rafinerija, ograničio utjecaj lokalnih vlasti, ublažila pravila o zaštiti okoliša i olakšalo pronalaženje lokacija za nove rafinerije. Vladajući odbacuju ideje o porezu na ekstraprofit uz argumente kako je iskustvo iz 80-tih pokazalo da je on obeshrabrio ulaganja u energetski sektor.

Konzervativni ekonomisti, međutim, kritični su i prema zahtjevima za gradnju novih rafinerija smatrajući to nedopustivim miješanjem države u poslovne planove privatnih poduzeća.

- Energetske kompanije znaju bolje od političara u Washingtonu kako ulagati svoje profite i poboljšati poslovanje - izjavio je Ian Murray, analitičar konzervativnog Instituta za konkurentsko poduzetništvo dodavši da se prijedlozi republikanaca svode na plansku ekonomiju.

Kompanije trljaju ruke i ne komentiraju

Uprave naftnih kompanija nisu previše komentirale rekordne tromjesečne rezultate. British Petroleum dobit od 6,4 milijarde dolara u trećem tromjesečju objasnio je rekordnim rafinerijskim maržama koje su dosegnule 12,39 dolara po barelu ne ula-zeći u raspravu o opravdanosti rekordnih zarada.

Uprava Exxon Mobila, čija je zarada od srpnja do rujna bila gotovo dvostruko veća nego u istom razdoblju 2004., popustila je javnim pritiscima objavivši na svojoj web stranici komentar kvartalnih rezultata. Najvažniji je podatak u tekstu činjenica da je u usporedbi s prosječnim zaradama ostalih sektora, naftna industrija ispod prosjeka.
- Naša zarada je uistinu rekordna i posljedica je cijena proizvoda koje prodajemo.

Ali ako usporedite dobit u odnosu na pri-hod na uzorku američkih kompanija, vidjet ćete da naftna zarada nije iznad prosjeka ostalih glavnih industrija. Kompanija je svoje tvrdnje ilustrirala grafom o prosječnoj zaradi po dolaru prihoda raznih industrija, od bankarstva do proizvodnje auto-mobila, a na tom je grafu naftna industrija uistinu ispod američkog prosjeka od 7,9 centi dobiti na svaki dolar prihoda. Nedo-statak je u tome što se graf odnosi na drugi kvartal, a kontroverzni su profiti naftnih kompanija ostvareni u trećem kvartalu. Strategija većine kompanija je ipak da ne komentiraju previše rezultate i tako ne 'izazivaju' ionako osjetljivu javnosti.

Globalna kriza za pet godina

Naftna industrija ipak ima svoj odgovor na krizu u odnosima s javnošću, a to je prijetnja globalnom nestašicom. Međunaro-dne naftne kompanije pokrenule su reklamnu kampanju u kojoj upozoravaju da su svjetske rezerve nafte pri kraju i pozivaju javnost da nešto poduzme. Exxon Mobil predviđa da će proizvodnja nafte izvan država članica OPEC-a, dosegnuti maksi-mum za pet godina.

«Jedno je sigurno: era lako raspoložive nafte je za nama. Pozivamo znanstvenike i profesore, političare i zakonodavce, eko-loge, lidere industrije i svakog od vas da budete dio preustroja nove ere energije. Neaktivnost nije opcija', glasila je poruka nedavne marketinške kampanje druge po veličini američke energetske kompanije Chevron.
 
Kineske vlasti suočene su s pomalo drukčijim problemom od Vlade SAD-a. Kina (poput Hrvatske) kontrolira cijenu naftnih derivata za krajnjeg potrošača i ove je godine četiri puta dopustila rafinerijama da povise cijene u skladu s kretanjima cijena derivata na tržištima u Singapuru, Rotterdamu i New Yorku. Međutim, cijene naftnih derivata u Kini još su znatno niže od cijena na svjetskom tržištu pa kineske naftne kompanije koje se bave proizvodnjom i prodajom derivata u 2005. ostvaruju gubitke.

Za razliku od njih, tvrtke koje se bave proizvodnjom nafte od početka godine ostvarile su rekordnu zaradu. Kina je stoga najavila da će ubrzati svoj sustav kontrole cijena naftnih derivata i poboljšati prikupljanje podataka s tri referentna tržišta. Istodobno će uvesti dodatno oporezivanje proizvođače nafte, a subvencionirati rafinerije kako bi potaknula proizvodnju naf-tnih derivata.

Novac na računu ili u isplati dividendi

Unatoč debati o rekordnim profitima naftnih kompanija, ekonomski analitičari predviđaju da će se rast naftnih prihoda nas-taviti još najmanje nekoliko sljedećih kvartala. Analitičarka energetskog tržišta u investicijskoj banci Bear, Stearns & Co., Nicole Decker, predviđa da će se visoke cijene nafte (a time i visoke zarade naftnih kompanija) zadržati još neko vrijeme jer se ponuda nenaftnih derivata ne može brzo povećati, a potražnja je i dalje prilično visoka.

Goleme količine gotovine (pet najvećih naftnih tvrtki ima prema procjenama 90 milijardi dolara na računima) kompanije kratkoročno troše na isplatu viso-kih dividendi i otkup vlastitih dionica. Prema procjenama, pet vodećih naftaša na otkup vlastitih dionica ove će godine pot-rošiti 39 milijardi dolara, 60 posto više nego lani. Hoće li i kada početi ulagati u rafinerije i druge prerađivačke kapacitete, zasad nije poznato. Poziv vodećim svjetskim naftnim tvrtkama da dio golemih profita ulože u gradnju novih rafinerija uputio je i najveći naftni kartel OPEC.

- Cijelu prošlu godinu govorimo da se rafinerijski kapaciteti moraju povećati. Ovo im je prilika da ulože - izjavio je Adnan Shibab-Eldin, generalni tajnik Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) na Konferenciji o rezervama energenata koja se održava u talijanskom Rimminiju. OPEC planira do 2010. godine povećati dnevnu proizvodnju nafte s 5 milijuna barela na gotovo 38 milijuna barela.

Uz planirano povećanje proizvodnje na 5 milijuna barela nečlanica OPEC-a, ponuda bi trebala biti mnogo veća nego što će potražnja rasti u tom razdoblju, tvrdi Shihab-Eldin. Predsjednik Uprave talijanskog naftnog diva Enija, Paolo Scaroni, pozvao je europske države da ulažu u infrastrukturu za proizvodnju i prijenos naftnih deri-vata i izbjegnu ponavljanje stanja u 1980-ima i 1990-im, naime razdoblja nedovoljnih investicija u naftnom sektoru.

- Nedovoljne investicije su nas i dovele u ovu naftnu krizu. Moramo odatle izvući pouku - rekao je Scaroni.

Exxon Mobil postaje najveća svjetska kompanija

Već četiri godine zaredom američki trgovački lanac Wal Mart najveća je svjetska kompanija po prihodima na popisu časopisa Fortune. Slijedeće godine ta će titula izgleda ponovo pripasti najvećoj svjetskoj energetskoj kompaniji, Exxon Mobilu (držao ju je 2001.). Naime, s 270 milijardi dolara prihoda u prvih devet mjeseci, Exxon Mobile vodi u utrci s Wal Martom koji je ostvario 'tek' 200 milijardi. Wal Mart će i dalje zapošljavati 14 puta više ljudi od naftnog konkurenta, ali Exxon Mobil će voditi prema tržišnoj vrijednosti: 371 milijarde dolara u usporedbi s 195 milijardi koliko vrijedi Wal Mart.