Amerikanci i Europljani u Kinu 'trbuhom za kruhom'

Posljedice gospodarske krize osjećaju se u cijelom svijetu, ne samo u financijskom sektoru, već i na tržištu rada. Dok su se prijašnjih godina uglavnom Kinezi trudili domoći Zapada, sada se situacija preokrenula, te ljudi iz Europe i SAD-a traže posao u Kini.

Takav je slučaj i kod Nicol Reasbeck (23), koja je najbolji posao koji je uspjela pronaći nakon završetka Emerson Collage u Bostonu, bilo brojanje lijekova u ljekarni, sa skraćenim radnim vremenom, za 7 dolara po satu. I taj je posao našla tek za dva mjeseca, nakon što je poslala zahtjeve na 50 raznih adresa.
Naposlijetku se ipak odlučila na riskantni korak. U veljači je sjela na avion za Peking te je u kineskom glavnom gradu počela tražiti posao, prenosi agencija AP. Nicol Reasbeck našla je stalni posao nakon tjedan dana i sada predaje engleski jezik u Pekingu.

- U SAD-u sam tražila posao po cijeloj zemlji. Tamo jednostavno nema posla - rekla je Reasbeck. Iz istih razloga za poslom u Kinu stiže sve više mladih stranaca. Tržište se razlikuje od europskog i američkog, ali niti izdaleka nije toliko zahvaćeno krizom kao ono u SAD-u i Europi. Većina stranaca pronađe posao u segmentu podučavanja engleskog jezika, za kojim je u Kini veliki interes, prije svega među studentima i poduzetnicima. Sve više, međutim, dolaze i istručnjaci iz sektora informatike i financija.

Kina je često liberalnija prilikom odobrenja zahtjeva za posao, nego što su to, primjerice, Rusija i mnoge europske zemlje. Poslodavci doduše trebaju dozvolu za zapošljavanje stranaca, koju je moguće od resornog ministarstva dobiti u roku 15 radnih dana, što je bitna razlika od višemjesečnog čekanja u drugim državama. Kao i u SAD-u i u Kini poslodavci moraju objasniti zašto radije žele stranca, a ne Kineza. Vlada je istodobno dala do znanja da ima interes za ljude sa tehničkim i menadžerskim znanjem.

Krajem 2008. godine dozvolu za rad u Kini imalo je 217.000 stranaca, što je 7000 više nego godinu ranije. Tisuće ostalih imaju privremene radne vize, koju je moguće produžavati. Dok neka radna mjesta zahtijevaju barem djelomično poznavanje kineskog jezika, neki poslodavci ne zahtijevaju taj jezik uopće, u slučaju da kandidat ima znanje i vještine. Računaju  naime, s tim da će jezik s vremenom naučiti. Neke tvrtke čak izravno traže strance, koji im pomažu s uredskim dokumentima na engleskom jeziku i u komunikaciji sa inozemnim partnerima. Ništa ne mora trajati vječno, tako da i strancima raste konkurencija od strane mladih Kineza, uglavnom onih koji su studirali u inozemstvu. - Mnogi od njih se vraćaju doma sa znanjem engleskog jezika i radnim iskustvom - kaže izvršni direktor China Market Research Group Shaun Rein, tvrtke za istraživanje tržišta u Šangaju. (S. J.)