Analitičari poslovnih banaka: U 2007. BDP rastao oko 6 posto

Nastavak pozitivnih tendencija u kretanju ukupne gospodarske aktivnosti, smanjenje nezaposlenosti, usporavanje rasta kredita i rasta inozemnog duga, ali i rast cijena hrane i prometa što je utjecalo na više stope inflacije, te rast deficita u robnoj razmjeni i povećanje deficita tekućih transakcija platne bilance, neka su od obilježja stanja hrvatskog gospodarstva na temelju statističkih podataka dostupnih krajem 2007. godine

U prva tri tromjesečja realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je 6,2 posto. Pritom je u prvom tromjesečju zabilježena stopa rasta od 7 posto, u drugom je rast iznosio 6,6 posto, a u trećem 5,1 posto.

Analitičari poslovnih banaka prognoziraju da bi rast BDP-a u 2007. mogao biti od 5,5 pa do 6,3 posto, Hrvatska narodna banka (HNB) predviđa rast od 5,9 posto, a Vlada predviđa rast od 6,0 posto.

S obzirom da je BDP u 2006. porastao za 4,8 posto, u ovoj se godini očekuje ubrzanje rasta, a analitičari za 2008. predviđaju usporenje rasta na oko 5 posto kolika je procjena i HNB-a, dok Vlada prognozira rast od 6,1 posto.

No, 2007. obilježava i 'buđenje' inflacije.Tako su u studenom potrošačke cijene porasle za 4,6 posto u odnosu na studeni prošle godine, a središnja banka procjenjuje da bi godišnja stopa inflacije u prosincu mogla biti oko 5 posto, a u godišnjem prosjeku 2,8 posto. No, zbog visokog prijenosa cijena iz ove u 2008. HNB procjenjuje da bi u 2008. inflacija u godišnjem prosjeku mogla iznositi 4,5 posto, što bi bila najviša stopa od 2000. godine.

Ubrzanje gospodarskih aktivnosti, vidljivo kroz snažniji rast BDP-a, tijekom ove godine pozitivno se odrazilo na rast broja zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih. Krajem studenoga 2007. na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 253.183 nezaposlene osobe, što je 13,4 posto, ili 39.086 osoba manje nego li u studenom 2006. Stopa registrirane nezaposlenosti za studeni je iznosila 14,5 posto, što je na godišnjoj razini smanjenje za 2,4 postotna bod. I stopa anketne nezaposlenosti u ovoj godini bilježi povijesno najniže razine, u drugom tromjesečju ove godine spustila se na 9,1 posto.

Podatci o industrijskoj proizvodnji, koja je u razdoblju od siječnja do kraja studenog ove godine porasla za 5,9 posto, pokazuju ubrzanje rasta u odnosu na isto razdoblje lani (kada je rast iznosio 4,7 posto), a nastavljen je i trend rasta ukupne građevinske aktivnosti, ali je njegova dinamika usporena s obzirom da fizički obujam građevinskih radova u deset mjeseci bilježi rast za 2,7 posto (u isto vrijeme lani 10,1 posto).

Relativno snažan rast bilježi promet u trgovini na malo i u deset mjeseci nominalni rast iznosi 8,5 posto, a realni 6,1 posto.

Turizam pak i ove godine bilježi rekorde i očekuje se najbolja turistička godina do sada. U jedanaest mjeseci 2007. Hrvatsku je posjetilo 10,99 milijuna turista koji su ostvarili 55,61 milijun noćenja, što je porast dolazaka za 7,5, a noćenja za 5,6 posto, a procjenjuje se da bi prihodi od turizma u ovoj godini mogli dosegnuti sedam milijardi eura, što je 10 posto više nego li 2006. godine.

Mjere HNB-a o ograničavanju rasta plasmana banaka u 2007. na 12 posto donijele su i usporavanje rasta kredita, te usporavanje rasta inozemnog duga i zaustavljanje trenda njegova povećanja u odnosu na BDP. Ukupni plasmani banaka u deset su ovogodišnjih mjeseci porasli za 11,4 posto, a godišnji bi rast na kraju godine, procjenjuje HNB, trebao biti smanjen sa 22,9 posto u 2006. na oko 13,5 posto u 2007.

Ukupni inozemni dug u prvih je deset mjeseci povećan za 1,7 milijardi eura i krajem listopada iznosio je 30,9 milijardi eura, uz godišnju stopu rasta od 10,7 posto. U HNB-u očekuju da bi krajem 2007. vanjski dug mogao biti oko 32,3 milijarde eura, što bi značilo stagnaciju odnosa duga prema BDP-u na približno 85,5 posto.

Problem hrvatskog gospodarstva i nadalje pak ostaju deficit u robnoj razmjeni i deficit tekućeg računa platne bilance. Unatoč blago bržem rastu izvoza od uvoza vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske obilježava dva puta veća vrijednost uvoza od izvoza, te rastući robni deficit. U jedanaest mjeseci 2007. Hrvatska je izvezla roba u vrijednosti 8,2 milijarde eura, što je porast za 11,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je istodobno uvoz porastao za 10,1 posto, na 17,3 milijarde eura. Deficit u robnoj razmjeni tako je premašio 9 milijardi eura, što je 9,1 posto više nego li u isto vrijeme lani, a pokrivenost izvoza uvozom je niskih 47,9 posto. Kretanja u robnoj razmjeni u velikoj mjeri utječu i na kretanje deficita tekućeg računa platne bilance, a taj bi se deficit, procjenjuje središnja banka, sa 7,7 posto BDP-a u prošloj u ovoj godini mogao povećati na 8,6 posto BDP-a. (Hina)