Anđel: U novi kreditni ciklus i bez pomoći države

Više od dvije godine tržište nekretnina stagnira što jednako pogađa građevinsku industriju koja prodajom ne može doći do likvidnih sredstava, bankare koji nemaju kome plasirati kredite, državu koja ne ubire poreze i kupce koji još čekaju nižu cijenu nekretnina i kamata na kredite.

Istodobno, u stambenim je štedionicama oko 5,5 milijardi kuna štednje i manje od tri milijarde kuna odobrenih stambenih kredita. Alarmantno je već to što tih tri milijarde stagnira više od godinu dana, upozorio je Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wustenrot stambene štedionice na susretu s novinarima dodajući da uz vlastita sredstva štediša u stambenim štedionicama postoji potencijal od četiri milijarde kuna kredita:-To nije beznačajan iznos znajući da je u neprodanim stanovima zamrznuto deset do 12 milijardi kuna. Wustenrot je zato odlučio pokrenuti novi kreditni ciklus s povoljnijim uvjetima za štediše. Motiv za to nije poslovni interes, jer je dio naše aktive koji nije u kreditima plasiran u sigurne državne obveznice. Mislimo da bi Ministarstvo financija svojim akcijama trebalo potaknuti novi val, a mi smo u tim suženim uvjetima napravili zanimljivu ponudu štedišama - kaže Anđel.

Član Uprave Wustenrota Ivan Ostojić tvrdi da je već 95 posto štednih uloga plasirano kroz kredite. To je oko 1,2 milijarde kuna čime su svoj udjel na tržištu kredita stambenih štedionica povećali na gotovo 40 posto. Novi kreditni val težak oko 250 milijuna kuna (stotinjak milijuna manje nego u najboljim vremenima) financirat će iz rasta štednih uloga, otplate postojećih kredita i vjerojatnog inozemnog zaduženja (oko 150 do 170 milijuna kuna), jer na domaćem tržištu nema kredita s fiksnim kamatama, a štedionice odobravaju upravo dugoročne kredite s fiksnim kamatama koje su se u krizi pokazale posebno vrijednima:- Zadržali smo iste kamate, 2,99 posto za štediše koji imaju 40 posto vlastitih sredstava i prosječnih 5,5 posto za one koji imaju između 15 i 20 posto svojih sredstava. Povećali smo i rok otplate na 20 godina čime smo smanjili mjesečne rate i klijenti su postali kreditno sposobni. Zbog fiksnih, dakle nerizičnih kamata nama je udjel loših plasmana sedam puta manji nego kod bankarskih stambenih kredita, što je oko 0,5 posto. Uveli smo i mogućnost da klijenti koji do kraja godine uplate pet tisuća kuna štednje i potpišu ugovor na pet godina mogu ostvariti kamate od čak 8 posto. Vrijednost fiksnih kamata pokazala se upravo u krizi, jer štiti socijalni standard građana, a to bi morao biti i interes države - poručuje Ostojić.

Dok Njemačka i Francuska imaju oko 85 posto kredita s fiksnim kamatama, Danska čak 95 posto, u Hrvatskoj nitko osim stambenih štedionica ne nudi takvu kamatu. Anđel nije propustio 'bocnuti' ostale štedionice koje se svojom neaktivnošću i orijentiranjem na kupnju državnih obveznica zapravo ponašaju onako kako ih sama država usmjerava. No temeljni je problem, kaže, u tome što država nije prepoznala vrijednost sustava stambenih štednica koje iz jedne uložene kune u proračun, posredno kroz poreze, vraćaju dvije i pol. Zato je izostala i potpora države iako su nekoliko puta pokušali razgovarati s nekim u Ministarstvu financija koji razumije problem i shvaća rješenje. Razvijenih su europske zemlje, za razliku od nas, novčanim poticajima i u recesiji stigle do rekordnih iznosa stambene štednje. (Gordana Gelenčer)