Anketirane hrvatske biznismene zahvatio sindrom Eurosonga

Prijašnjih godina anketirani menadžeri bili su kritičniji nego kolege u drugim zemljama. Osim toga, Hrvatska je u fazi zaduživanjem izazvanog poslovnog booma, pa sve izgleda ljepše

Piše: Miodrag Šajatović
[email protected]

Ajme, tko će sljedećih tjedana živjeti od Sanaderovog ponavljanja vijesti kako je Hrvatska na ljestvici svjetske konkurentnosti, što ju jednom godišnje objavljuje Svjetski ekonomski forum iz Davosa, skočila sa 64. na 51. mjesto!
Izvješće o globalnoj konkurentnosti, o kojoj se u Hrvatskoj brine Nacionalno vijeće za konkurentnost, pojavilo se u frustrirajućem tjednu kad je Europska unija pozvala Rumunjsku i Bugarsku da uđu u članstvo, a Hrvatska kandidatura zapela u labirintu europskih odnosa. Pa se građane pokušava tješiti uobičajeno nerazumljivim riječima glavnog pregovarača Vladimira Drobnjaka kako 'ohrabruje što su zemlje članice EU već izradile vremenski plan postupanja u izradi novog institucionalnog okvira'. Lijepo je čuti da je Hrvatska na ljestvici konkurentnosti napredovala za čak 13 mjesta, ali kad se dublje analizira metodologija i stvarno stanje u Hrvatskoj - teško je prihvatiti da je u godinu dana napravljen tako veliki skok. Rang lista je rezultat miksanja službenih statističkih podataka (za 2004./2005. godinu) i odgovora 109 anketiranih biznismena iz Hrvatske. Upravo se u anketi možda krije objašnjenje velikog skoka. U sličnim ispitivanjima hrvatski su poduzetnici i menadžeri godinama bili iznimno kritični.

Prema svemu sudeći, domaće poslovne lidere zahvatio je 'sindrom Pjesme Eurovizije', gdje susjedne zemlje jedna drugoj daju maksimalan broj bodova. S obzirom na to da se u anketi o konkurentnosti smije glasovati za svoju zemlju, prije ili kasnije probudi se navijački nagon.
Naravno, to može značiti da je prethodnih godina, zbog veće samokritičnosti, Hrvatska bila prenisko plasirana. Sada je ljestvica gotovo identična redoslijedu koji bi se dobio prema kriteriju bruto domaćeg proizvoda po stanovniku.

Zato je Hrvatska (51.) konačno bitno ispred Rumunjske (68.), Bugarske (72.), Makedonije (80.), Srbije i Crne Gore (87.) i BiH (89.). Drugi razlog zbog kojega su rezultati mnogo bolji odnosi se na vrhunac konjunkturnog ciklusa u kojemu su hrvatske tvrtke. 'Nabrijavanje' domaće potražnje nekontroliranim vanjskim zaduživanjem (vrhunac je bio upravo u vrijeme ankete u veljači ove godine) stvorilo je kod biznismena velik optimizam. To dokazuje i Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma HLIPO, koji je u fazi poslovnog booma. Pa su ocjene kvalitete poslovnog okruženja Hrvatsku pomaknule sa 75. na čak 56. mjesto! Sada je HNB prikočio vanjsko zaduživanje i lakoću pristupa kredita pa ne treba začuditi ako dogodine opet bude zabilježen pad na ljestvici.

Treći mogući uzrok velikog napretka na ovogodišnjoj ljestvici svodi se na praćenje nominalnog i stvarnog stanja. U Hrvatskoj se zaista donose mnogi propisi koji bi trebali poboljšati konkurentnost, no kad se zagrebe u njihovo provođenje - napretka najčešće nema. Nedavna rang lista Svjetske banke, koja je pokazala katastrofalno stanje kad je riječ o vremenu potrebnom za upis nekretnina, provođenje ugovora i slično, dublje je ulazila u stvarnost, pa je i slika mnogo ružnija nego što je ova nova iz Davosa. Istina je, vjerojatno, negdje na sredini.
Među faktorima konkurentnosti u odnosu na lanjsko izvješće najveća su poboljšanja navodno ostvarena u visokom obrazovanju! Bilo bi zanimljivo pronaći makar jedan argument za tu tezu. Slično je i s navodnom iznenada probuđenom inovativnošću.

Treba uočiti i bitne negativne promjene u odnosu na 2005. (inflacija, porezno opterećenje, neovisnost sudstva. zdravlje bankarskog sektora i troškovi zbog organiziranog kriminala).
Stranci nam često spočitavaju da premalo vjerujemo u sebe i s te strane uspon je dobrodošao. Problem je ako se penjanje na ljestvici bez previše pokrića uzme kao signal da se i bez suštinskih reformi može postići bolji dojam. Osim toga, da je Hrvatska doista napravila skok u konkurentnosti, ne bi se i dalje povećavao platni deficit zemlje.

 Kraj