Appleov iPad umjesto video sadržaja prikazuje rupe

Apple i Adobe nekoć su bili dobri prijatelji, no otkad je Apple lansirao svoj najnoviji izum, iPad, dva elektronička diva sve se više udaljuju. Zahvaljujući činjenici da iPad neće podržavati Adobeovu Flash tehnologiju, jednu od najkorištenijih na internetu, dionice Adobea pale su 13 posto.

Ovaj potez Applea nije sasvim lako razumijeti, što i nije rijedak slučaj kada je ta kompanija u pitanju, s obzirom da Flash tehnologiju koristi, prema tvrdnjama proizvođača, oko 98 posto računala spojenih na internet, dok se oko 75 posto video sadržaja na mreži svih mreža pokreće korištenjem ovog Adobeovog softvera, kao i 90 posto reklama. Na internom sastanku u Apple, Jobs je ovaj potez objasnio nestabilnošću Flash softvera pri tom okrivljujući taj softver za većinu problema na Mac računalima kada je u pitanju plugin softver. S druge strane, Adobe je iskoristio očito oružje u ovom nenadanom ratu, pozivajući korisnike diljem interneta da razmisle kakvo je to uopće surfanje internetom bez Flash playera, što je zaista dobro pitanje. Isto tako, da bi preduhitrili Apple, u kompaniji su već razvili i inačicu softvera prilagođenu novom Appleovom proizvodu. Ipak, Apple se u posljednje vrijeme počinje osjećati prilično samouvjereno i namjerava pogurati novi proizvod, na čijem razvoju baš slučajno radi upravo Apple u suradnji s Googleom i drugim tvrtkama, HTML5.

Tenzije između ove dvije kompanije već neko vrijeme kuhaju, uglavnom zbog Appleove politike ignoriranja Adobeovog softvera koja traje još od prošlog hita, iPhonea, na koji Jobs isto nije pripustio Flash, pod izgovorom da ne radi efikasno na uređajima s manjom procesorskom moći od računala. Adobe je taj prigovor uzeo na znanje i u međuvremenu razvio modificirani Flash koji su usvojili praktički svi proizvođači pametnih telefona, osim, dakako, Applea, koji je poseban.

Pred informatičkom industrijom je na pomolu potencijalno vrlo intersantan sukob čiji ishod će ovisiti o istinskoj snazi Applea da ide protiv struje. Ovaj put prilično jake struje. Adobe bi sa svoje strane mogao izgubiti puno u slučaju da Apple uspješno pogura kroz svoje obožavane napravice konkurentski format, no i Apple bi mogao izgubiti dio mogućih korisnika, pogotovo s obzirom da sve svoje karte već neko vrijeme baca na surfanje internetom. To da im reklame ne rade ih vjerojatno neće uzbuditi, ali 75 posto video sadržaja, zapravo najinteresantnije komponente surfanja, moglo bi odbiti korisnike usprkos iracionalnoj ljubavi prema Appleu. Drugi plus u korist Adobea je raznovrsnost njihove ponude koja stoga ne ovisi isključivo o Flashu, iako potonji čini značajan izvor prihoda, što potvrđuju i mišljenja nekih analitičara kako Wall Street moguće gubitke Adobea prenapuhuje. Apple se, pak, možda počeo u posljednje vrijeme precjenjivati, tim više što iPad i nije zasad naišao na oduševljenu reakciju kojoj su se u kompaniji nadali.

Izostanak Flasha nije nimalo zanemariv problem. Novi iPad ionako nije uspio impresionirati, a manjak Flasha bio je jedan od najspominjanijih prigovora kada je uređaj koji jednom od svojih glavnih prednosti smatra surfanje internetom prikazivao velike rupe na mjestima gdje se trebaju vrtiti video sadržaji. Zamjena, pak, na koju Jobs računa još je daleko od šire komercijalne upotrebe, tako da je njegova odluka zaista vrlo hrabra, a odluka korisnika da daju 500 dolara za čitač knjiga koji prikazuje rupe, uglavnom teško shvatljiva.   (Vanja Figenwald)