Argumentima ćemo naći kompromis za otkupnu cijenu mlijeka

Meggle Grupa je 1996. u Opatiji osnovala tvrtku kćer Meggle Adria koja je uvozila Meggleove mliječne proizvode iz Njemačke i Mađarske. Dvije godine potom IPK MIA Osijek za njih je uslužno proizvodila sve do 2001. kada su ove tvrtke napravile joint venture, da bi 2005. preuzeli kompletnu mliječnu industriju IPK MIA i registrirali tvrtku Meggle Hrvatska, uloživši 7,5 milijuna eura.

Razgovarao Edis Felić
[email protected]
Foto Željko Jelenski

Danas je trećepozicionirana u Hrvatskoj (lider u BiH), pa je njezin predsjednik Uprave Marjan Vučak svakako kompetentan da porazgovaramo o budućim odnosima proizvođača i prerađivača mlijeka.

Već gotovo godinu dana traje težak spor između proizvođača i prerađivača oko otkupne cijene mlijeka. Nedavno je napravljen privremeni kompromis o povećanju cijene na 2,3 kune po litri. Vidite li izlaz iz te situacije?

Cijena će se određivati prema ponudi i potražnji, prvo naravno u Hrvatskoj, a samim tim i našim ulaskom u EU. Naravno, Hrvatska je još u tranziciji, a njena poljoprivreda i dalje najvećim dijelom u ekstenzivnom stanju, pa je zato malo teško nekima to razumjeti. Međutim, najveći uzrok nezadovoljstvu proizvođača je da su tek prije pet godina počeli investirati u intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, što je kratko vrijeme za isplativost. Gradile su se nove farme i povrat sredstava u roku od pet godina naravno da nije bio moguć. Ali ja vjerujem da će se postići kompromis i mislim da je dobro da je načeta ta tema, jer treba pripremiti ne samo nas prerađivače, nego i proizvođače za ulazak u EU.

Razdoblje za taj kompromis trajat će do 31. ožujka. Za to vrijeme trebala bi se odrediti nova visina otkupne cijene. Ali predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Igor Rešetar smatra da treba napustiti model prema EU-25 i predlaže da se cijene korigiraju prema zemljama okruženja. Što mislite o tome?

Moramo ipak uzeti u obzir da je Hrvatska na pragu EU te se definitivno moramo orijentirati i prema njoj, ali isto tako budno pratiti dešavanja u regiji. Moramo takođe znati da po prvi put Bosna i Hercegovina ima cijene sirovina identične Hrvatskoj jer i oni ulaze u tranzicijsko razdoblje. To se u zadnjih nekoliko godina nije desilo, bile su povoljnije i samim time treba pratiti susjede, ali isto tako i zemlje EU-25, kao što to i sad radimo. Primjerice Poljska i Austrija su prošle godine izvozile mlijeko u Hrvatsku, dosta mlijeka je dolazilo iz Njemačke. O modalitetu se sigurno da razgovarati, ali ovdje treba istaći još nešto; 31. ožujak jeste datum kada privremena zaštitna cijena mlijeka prestaje, ali isto tako ne smijemo zaboraviti da je tada proljeće kada stupa hiperprodukcija mlijeka, krava izlazi na ispašu, dolazi zelena smjesa, veća je proizvodnja i time veći promet poljoprivrednih proizvođača. Zato je taj datum dosta dobro odabran i osigurava stabilnost po pitanju poljoprivredne proizvodnje. 

To znači da bi na proljeće otkupna cijena mogla čak i pasti!

Trend cijene pada ili rasta u ovom trenutku je u EU-25 zaustavljen. Neke naznake govore da bi one trebale ostati na ovom nivou idućih nekoliko mjeseci. Meggle kao grupa koja djeluje u 23 zemlje procjenje da će se u idućih tri do pet godina prosječna otkupna cijena kretati između 25 i 30 eurocenti. Jeste da je razlika od pet eurocenti puno, ali mislim da je bitno da i proizvođači i prerađivači znaju s kakvim prosjekom mogu računati zbog efikasnosti budućih investicija.

Jeste li u međuvremenu razgovarali sa proizvođačima od postizanja kompromisa?

Ne. To je bilo pred Božić i mnogi su tek nedavno počeli raditi. Vjerujem da će vrlo brzo biti organiziran sastanak u Ministarstvu poljoprivrede.

Niste bili precizni, očekujete li kompromis?

Gledajte, ja kažem: ‘ Gdje ima ljudi, ima i razumjevanja, pa tako i kompromisa’...

Da, ali do sada je bilo neznatnog razumjevanja, i jedna i druga strana uglavnom su imala vrlo tvrda stajališta.

Mislim da treba argumentirano razgovarati i kompromis će se naći. Uskoro ćemo i u Meggleu imati veliki sastanak sa našim poljoprivrednim proizvođačima da ih informiramo o trenutnoj situaciji, o našim planovima do kraja godine, da bi se i sami mogli pripremiti.

Nazire se ipak jedna nova taktika proizvođača. Sve manje idu prema Vladi, a češće prema prerađivačima. Dobar su primjer prosvjedi pred Zdenkom u listopadu ili najave dolaska pred Dukat krajem prošle godine. Do sada ste mogli mirno ‘spavati’ jer su proizvođači pritiskali Ministarstvo. Plašite li se malo toga?

 Prosvjed je legitimna vrsta komunikacije za iskazivanje nezadovoljstva, ali ono nije pregovaranje. Naravno da nisam za tu vrstu komunikacije, zato postoji stol, ured ili neko drugo mjesto. Ne plaši me to jer sam uvjeren da će se, kao i uvijek, iznaći rješenje za obostranu suradnju. Inače, ne bih rekao da smo mirno spavali; to su naši partneri, u jednom dijelu suosjećamo s njima, a opet smatramo da su neke stvari i precijenjene. A što se tiče mijenjanja taktike, sigurno su i oni kroz ovo recesijsko razdoblje shvatili da u Ministarstvu poljoprivrede više nema mogućnosti koje su bile u onom rastućem razdoblju prije šest, sedam godina. Taj novac više i ne postoji. Znači, Ministarstvo je odradilo vrlo bitan posao i sad je prvenstveno na poljoprivrednim proizvođačima da taj posao kvalitetno nastave, da ispunjavaju svoje obaveze i da imaju kvalitetnog partnera s kojim će pregovarati.