Atento zanimaju samo veliki poslovi sa 100 najvećih tvrtki i s državom

Spajanjem Gisdate, Spana i Versa napravili smo holding koji ima više od 250 ljudi pa se ubraja među najveće IT tvrtke u Hrvatskoj. Imamo financijske snage da idemo u daljnja udruživanja i akvizicije drugih tvrtki koje imaju tehnološka znanja koja su s nama kompatibilna  

Razgovarala: Bojana Božanić
Foto: Željko Jelenski

Kako će izgledati hrvatska ekonomija 2009., što će biti izazovi, a u čemu leže prilike pitanja su na koja su odgovore prošloga tjedna tražili članovi udruge YES Hrvatska (Young Executives Society) koja okuplja dvjestotinjak mladih menadžera. Njihov okrugli stol samo je jedna od inicijativa ljudi koji su spremni sudjelovati u svim raspravama na temu budućnosti Hrvatske. Predsjednik udruge Davor Majetić ujedno i predsjednik Uprave Atenta, tvrtke koju su u rujnu osnovale Gisdata Grupa, Span i Verso, kaže kako članovi predstavljaju nukleus iz kojeg će moći izlaziti inicijative za promjene u društvu. Uskoro planiraju održati i radionicu Hrvatska 2020. s nekoliko scenarija o tome kako bi zemlja mogla izgledati i u što treba ulagati, a cilj im je motivirati mlade da ne budu samo promatrači već da uzmu volan u svoje ruke i preuzmu odgovornost. O tome koji su im daljnji planovi i ciljevi te kako u novim okolnostima na tržištu pliva Atento razgovarali smo s Davorom Majetićem.

• Kakva su razmišljanja iznesena na YES-ovu okruglom stolu Hrvatska 2009.?
- Vodila se otvorena diskusija gdje je Damir Polančec dao jasno stajalište o Vladinim razmišljanjima i ciljevima poput nulte stope deficita, poboljšanju kreditnog rejtinga države te osiguravanju pretpostavke za vraćanje obveza koje imamo prema vanjskom dugu. Zdravko Šestak rekao je da se odluke moraju donositi i raditi ono što se mora i treba, a Damir Kuštrak poručio je da je važno međusobno povjerenje svih strana. Kriza je kao ratno stanje - svi moramo imati povjerenja jedni u druge i biti na istoj strani.

• Kako ocjenjujete situaciju u državi?
- Znamo kakvo je stanje, no još ne znamo koliko je to stanje loše jer kriza nije došla do dna ili se još ne vide svi efekti. Nove informacije dolaze, a prognoze se mijenjaju doslovce svakodnevno. Kina je u mjesec dana smanjila očekivanu stopu rasta s 12 na sedam posto, a pet posto BDP-a Kine je gotovo cijela Europa koja je nestala u prognozama. Pitanje je i kolike su nam točno obveze prema inozemstvu sljedeće godine i kolike će biti kamate. Treba iskoristiti krizu i pozorno analizirati vlastitu tvrtku i poslovanje s vrlo jasno definiranom tržišnom relevantnosti u sljedećih nekoliko godina. Treba kvalitetno planirati i pokušati procijeniti kakvo će biti okružje i u čemu postoji poslovna prilika. Upravo u analizi i preciznom planiranju postoje velike rezerve gospodarstva jer se to nije radilo na odgovarajući način. Neće biti novca, bit će teže doći do kvalitetnih kredita, bit će konkurentnija situacija pri dobivanju poslova, što će pojačati sivu ekonomiju i dodatno otežati stvari, gdje vidimo i znatnu ulogu države u ubrzavanju i nastavku reformi javne vlasti, pravosuđa, borbe s korupcijom i nelikvidnosti.

• Koje mjere predlažete? Kako vidite izlazak iz krize?
- Kriza je velika, ali ono što je dobro za Hrvatsku, uvjetno rečeno, jest naša nerazvijenost jer smo kao gospodarstvo do sada propuštali donositi odluke koje trebaju povećati konkurentnost, kako bismo bili efikasniji, produktivniji i na kraju uspješniji. Stoga će za početak biti dovoljno napraviti domaću zadaću, odnosno da tvrtke poduzmu što trebaju kako bi ojačale konkurentnost. Sindikati se također moraju uključiti u donošenje teških odluka, a treba definirati i što je potentno Hrvatskoj danas i sutra, a što nije, te otvoreno razgovarati o tome što učiniti s tvrtkama i granama koje teško mogu biti relevantne i profitabilne. Ne prejudiciramo o kojim je granama riječ, to još treba vidjeti. Krizu treba iskoristiti da se uđe u analizu i točno odredi tko smo i gdje smo, odnosno pogleda istini u oči.

• Kakva je vaša vizija ekonomske politike, koji bi sektori trebali biti nositelji izlaska iz krize?
- Nismo detaljno analizirali strategiju grana industrije, no svakako treba čuvati one grane koje su nam strateški važne i zdrave poput proizvodnje hrane, turizma, proizvodnje energije te svakako sačuvati srednje i malo poduzetništvo. Ovo je odlično vrijeme i ubrzava naš put prema društvu znanja. Recimo, ICT industrija je sigurno nešto što će rasti i ima stratešku važnost za cijelo gospodarstvo jer je to industrija koja osigurava vrlo konkurentnu ekonomiju i može biti odličan izvozni proizvod. Reforma javne vlasti u velikoj mjeri temelji se na informatizaciji, a efikasnija javna vlast je konkurentnija što se ugrađuje u konkurentnost svih proizvoda.

• Prema kome ćete ići sa svojim inicijativama i koliko ćete biti agresivni?
- S inicijativama idemo prema društvu u najširem smislu. Želimo zauzeti svoju poziciju i kao mladi menadžeri preuzeti dio odgovornosti za opću situaciju i sudjelovati aktivno sa svim partnerima i tijelima u diskusijama o izlasku iz krize i hrvatskoj strategiji za idućih tri do pet godina. Razgovaramo i surađujemo s Nacionalnim vijećem za konkurentnost, HUP-om, Alumnima MBA u Hrvatskoj, HGK-om, a uključili smo se i u Ekonomsko vijeće. Bili smo kod premijera u lipnju i ponudili suradnju i pomoć da sudjelujemo u izradi strategija koje čini država i Vlada. Znamo da pametnih i sposobnih ljudi uvijek nedostaje i želimo da naši članovi preuzmu odgovornost i ulogu.

• Koji je bio odgovor premijera?
- Premijer je to prepoznao i prihvatio. Rezultat toga je i dolazak potpredsjednika Polančeca na naše druženje, a i naš član je ušao u Ekonomsko vijeće. Osobno, aktivno sudjelujem u NVK, povezani smo s HUP-om, HGK-om. Suradnjom sa svim relevantnim čimbenicima u društvu želimo optimirati zajedničke inicijative i maksimirati rezultat.

• Koje su pregovaračke snage YES-ovaca?
- Riječ je o 200-tinjak utjecajnih ljudi, odnosno 200-tinjak top tvrtki u Hrvatskoj gdje svaka može svojim djelovanjem utjecati na promjenu. Ne mislimo pregovarati već nudimo pomoć, a znanje, iskustvo i energija koji postoje mogu biti dobar 'driver'. Naši projekti neće uključivati samo YES-ovce nego sve one koji žele s nama zasukati rukave i raditi. Želimo biti dio rješenja.

• Istaknuli ste IT kao sektor koji može pomoći u izlasku ekonomije iz krize. Kakva je trenutačno situacija? Za 2009. se predviđaju ipak bitno niže stope rasta.
- Hrvatska ekonomija po IDC-ovim računicama na IT troši nešto više od milijardu dolara godišnje, dok zemlje poput Mađarske ili Češke koja troši oko 4,5 milijardi dolara, investiraju znatno više od nas. To pokazuje koliko imamo prostora za ozbiljnije investiranje u ICT. Poduzetnici s jedne strane ne vide u IT-u mjesto u koje treba investirati radi konkurentnosti i profitabilnosti vlastite tvrtke. Takva situacija s druge strane rezultira nedovoljno agresivnom i kvalitetnom IT industrijom koja nema dovoljno vještina, ljudi i ostalih resursa da bude agilna. Prosječna IT tvrtka u Hrvatskoj ima oko osmero ljudi, što je premalo za kvalitetno servisiranje gospodarstva. Rezultat je paradoks da 30 posto tvrtki u jednom istraživanju kaže kako im internet nimalo ne koristi u poslovanju.

• Kakvi su u tom pogledu planovi Atenta?
- Upravo radi potrebne konsolidacije pokrenut je projekt Atento. Male se tvrtke moraju udružiti kako bi imale dovoljno ljudskih i financijskih resursa da mogu kvalitetno nuditi usluge i proizvode i da mogu raditi na inovacijama. Mora se neprestano ulagati u ljude jer ako inženjera ne školujete, za 5 godina njegove vještine postaju nerelevantne.

• Možete li nešto detaljnije reći o mogućim akvizicijama? Koje nove proizvode planirate uvesti?
- Napravili smo holding koji ima više od 250 ljudi pa smo među najvećim IT tvrtkama. S tim ljudima možemo adresirati najveće korisnike i državu, a imamo financijske snage da idemo u daljnja udruživanja i akvizicije drugih tvrtki koje imaju tehnološka znanja i vještine kompatibilne našima. Naravno, planiramo ići i na tržišta izvan Hrvatske. Broj od 250 ljudi je i puno i malo i tu ćemo biti vrlo oprezni. Što se tiče vanjskih tržišta, uglavnom smo orijentirani na istok.

• Znači koncentrirat ćete se na...
- Imamo urede u Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Bugarskoj pa je u ovom trenutku jednostavnije ući na ta tržišta. Razmišljamo i o Rusiji. No, ne mislimo bježati od Zapada. Ići ćemo na tržišta na kojima možemo biti konkurentniji, relevantni i na kojima se može zaraditi više novca. Kad je riječ o novim proizvodima, ujedinjujemo znanje Gisdate koja jako dobro poznaje GIS i jedan dio telekom softvera, Versoa koji je poznat po mrežnim tehnologijama te Spana koji je po infrastrukturno horizontalnom poznat u Microsoftu i jedan je od njihovih najjačih partnera. Spajanjem tih znanja i iskustava, dobijete prilično potentnu i široku ponudu.

• Kako planirate financirati rast i širenje? Razmišljate li o puštanju investitora u vlasništvo?
- Kada smo počeli planirati, nije bilo krize. Za prvi dio, odnosno istraživanje tržišta i nove proizvode imamo novca, no ako bude prilika za udruživanje ili akviziciju, a razgovaramo s puno tvrtki, tražit ćemo novac na tržištu. Koji oblik teško je reći - fond, banka ili neki privatni investitor. Važno je da su sve tri firme zdrave, imaju rast veći od 30 posto godišnje, nemaju dugova, potentne su da budu interesantne bankama, a bit ćemo interesantni i fondovima.

• Najavljivali ste 500-tinjak zaposlenih, a u posljednjih mjesec dana došlo je šestero novih, većinom iz Microsofta. Kakav vam kadar još nedostaje?
- U ovom trenutku ne planiramo nova zapošljavanja dok dobro ne proanaliziramo koji nam ljudi nedostaju u holdingu. No, isto tako svaki izvrstan čovjek velika je vrijednost i uvijek ćemo biti spremni pružiti mu priliku.

• Kako su u Atentu dogovorena prava i obveze vlasnika? Kakva je točno vlasnička struktura?
- S dogovorima smo počeli kada sam otišao iz Microsofta. Razgovarali smo o mom angažmanu u tim tvrtkama, a kako postoje velike sličnosti u načinu rada, odnosno želja da vodimo odlične tvrtke, došlo je do logične ideje da spojimo sve tri tvrtke. Uzeli smo vanjske konzultante koji nam pomažu u procesu povezivanja i udruživanja. Konačan oblik i način udruživanja bazirat će se na optimalnom rješenju za vlasnike i zaposlenike svih tvrtki.

• Smatrate da je takav način udruživanja dobar za konkurentsku utakmicu s globalnim kompanijama?
- Okrupnjavanje je zapravo jedini odgovor da budete ravnopravni i konkurentni. Vani tvrtke imaju po tisuću, pet tisuća ljudi dok u Hrvatskoj manje od 10 IT tvrtki ima više od 100 zaposlenih. Paradoks je da najveće IT tvrtke i dalje sjede kod naših korisnika, kojima je teško parirati s resursima koji su manji od njihovih vlastitih. Kada se otvori tržište, naše najveće tvrtke dobivat će ponude za projekte velikih IT tvrtki iz regije.

• Na koje ćete se područje fokusirati?
- Koncentrirat ćemo se na 100-tinjak najvećih tvrtki i na državu. Nastojat ćemo adresirati najveće projekte s našim sinergijskim uvjetima. Model gdje ćemo nuditi usluge koje su dio outsourcirana 'softvera za service' koji će biti odličan za velike poduzetnike, može biti odličan i za male za npr. upravljanje ljudskim resursima, CRM, komunikaciju ili vođenje knjiga.

• Ne bojite se da će poslova s državom biti manje zbog krize?
- Država je sigurno jedan od najvećih investitora, pred njom su veliki projekti, a ako se želi reforma javne vlasti, informatizacija je neizbježna. Još dugo će država biti interesantna. Tu ima posla za puno firmi. Izazovi su veliki u financijama, prometu, vezama, turizmu, Ministarstvu obrane zbog ulaska u NATO. Država je relativno na početku što se tiče informatizacije. Investiranje države u IT nastavit će se i tijekom krize jer je to nužno za reforme. Očekujem da će država raditi pažljivije i bolje procjene svakog projekta, a očekujem i da će tvrtke ulagati u IT kako bi smanjile troškove ili radi efikasnijeg poslovanja.

• Kako ćete se pozicionirati prema Microsoftu?
- On nam je jedan od najvažnijh tehnoloških partnera, Span je po certifikatima najkompetentniji Microsoftov partner, a to ćemo i dalje razvijati. U krugu je top softverskih dobavljača.

• Koja područja u IT-u imaju najveći potencijal rasta?
- U malom i srednjem biznisu je gotovo sve prilika jer oni najmanje troše na IT. Većina još ne vjeruje da je informatika dobra investicija. U velikim tvrtkama se ne mora više graditi veliki IT sustav koji će biti u stanju izdržati sve pritiske nego ga treba svesti na optimum, a ostalo će se moći kupiti i tako rješavati 'peakove' efikasnije. Dobar dio informatike moći će se izdvojiti iz poslovanja. Bit će tu puno prostora za IT i mislim da će kriza to ubrzati i pojačati.

• Krizu vidite kao šansu?
- U povijesti se pokazalo da je IT točka proračuna koje se direktori najlakše rješavaju i tu postoji bojazan, ali i izazov da ljudima pokažemo brz povrat na investiciju. Optimist sam iako će biti teže naći kupca. Još jedna bojazan je pitanje nelikvidnosti. Ne treba paničariti, no treba znati što radimo i kamo idemo. Mislim da Vlada zna što treba činiti, no potreban je konsenzus svih strana. Bit će i izgovora za nelikvidnost zbog krize, no treba nastojati maksimalno smanjiti i neutralizirati da se s gotovinom barata kao s robom.

• Za što se zauzima udruga YES - za potrošnju koja bi generirala rast, zaustavljanje velikih investicija ili nešto treće?
- Nismo velika zemlja da potrošnjom možemo rješavati krizu. Moramo biti oprezni i štedljvi što se tiče onoga kako ćemo rješavati krizu. Investicije su ozbiljno pitanje, no treba investirati pametno u ono što će omogućiti stvaranje dodane vrijednosti i konkurentnosti Hrvatske sada i kada kriza prođe. Treba investirati tamo gdje će to poticati rast, razvoj, konkurentnost, u zdravi dio gospodarstva koji može osigurati rast i boljitak ekonomije. Možda nam je ovo prilika da preskočimo nekoliko koraka i budemo spremniji za val rasta i konkurentniji nego što smo sada. Možda je više vrijeme za revoluciju, a ne evoluciju.