AZTN na doradu vratio programe restrukturiranja za tri brodogradilišta

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) neće dostaviti Europskoj komisiji programe restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta dok ne ocijeni da programi jamče rentabilnost i održivost proizvodnje u privatiziranim brodogradilištima, rečeno je na današnjem briefingu u AZTN-u.

Agencija je vratila ponuđačima i Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva na doradu programe restrukturiranja za tri brodogradilišta - riječki 3. maj, Brodosplit i Brodotrogir, a njima bi trebalo biti u interesu da to učine što prije, jer nema ugovaranja novih poslova dok Europska komisija ne odobri te programe, upozorila je predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec.

Cilj nam je dobiti vjerodostojne investitore koji će biti u stanju restrukturirati hrvatska brodogradilišta i učiniti ih konkurentnim na svjetskom tržištu, naglašava Spevec.Izrazila je umjereni optimizam u vezi prihvaćanja programa i uspješne privatizacije, pogotovo za 3. maj za koji je ponudu predao austrijski koncern A-tec. Riječko brodogradilište ima šanse, procjenjuje Spevec, a najveći problem mu je pronalaženje tržišta za brodove koje proizvodi.

Splitsko brodogradilište, kojeg želi kupiti samoborski DIV, tehnološki je u dobrom stanju pa nema potrebe za novim investicijama, tako da uz pametnog investitora ima dobru budućnost, no treba riješiti problem unutarnjeg restrukturiranja i produktivnosti. Brodotrogir pak ima poteškoća s doprinosom potencijalnog kupca restrukturiranju, za što tvrtka Jadranska ulaganja mora osigurati 40 posto vlastitih sredstava.

Za Kraljevicu nije bilo ponuda tako da će to brodogradilište, ako se ne pojavi nitko zainteresiran za brzu privatizaciju, najvjerojatnije u stečaj, pri čemu treba voditi računa da državne potpore koje treba vratiti ne budu prenesene na novog vlasnika, kaže Spevec.Uljanik je poseban slučaj jer nije tvrtka u teškoćama, pa ne treba ni restrukturiranje, smatra AZTN. Uljaniku je problem povrat državnih potpora, zajedno sa zateznom kamatom, koje je primao od 1. ožujka 2006. godine.

Hrvatska je još tada, prema vlastitim zakonima, trebala prekinuti s praksom davanja državnih jamstava, ističe Spevec, ali je takva politika nastavljena a Europska komisija nam je 4,5 godine "gledala kroz prste".Sada, međutim, Vlada više ne smije odobravati državna jamstva dok Europska komisija ne prihvati programe restrukturiranja, u protivnom bi Hrvatska ozbiljno prekršila pravila za pristupanje EU.Na briefingu je upozoreno da od 1. listopada stupa na snagu Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja koji AZTN-u daje ovlasti za utvrđivanje povreda zakona i izricanje kazni.

Za provedbu tog zakona treba donijeti podzakonske akte, a AZTN je već pripremio prijedlog dvaju bitnih uredbi - o izricanju kazne, te o smanjenju odnosno oslobađanju od kazne.Uredbom o izricanju kazne omogućit će se Agenciji da kazni prekršitelja iznosom do 30 posto prihoda ostvarenog u djelatnosti u kojoj je kršio zakon, a svaka ponovljena povreda zakona povećat će kaznu za 100 posto. Najviši iznos kazne može dosezati 10 posto vrijednosti ukupnog godišnjeg prihoda poduzetnika.

Uredba o smanjenju odnosno oslobađanju od kazne uvodi institut pokajnika, tako da će onaj poduzetnik koji AZTN-u prvi prijavi kartel i surađuje u njegovu raskrinkavanju u zamjenu dobiti imunitet. Oni koji kasnije pristanu na suradnju mogu biti oslobođeni od 50 posto do 20 posto kazne.Iskustva iz razvijenih zemalja pokazuju da je bez pokajnika gotovo nemoguće otkriti kartel, kažu u Agenciji. (H)