Bandića poslati u Bangalore

U indijskom centru informatike zagrebački gradonačenik bi možda došao do zaključka da je novac poreznih obveznika bolje trošiti na opismenjavanje građana i njihove djece, a ne na bušenje rupa po brdima

Piše: Miodrag Šajatović

Milana Bandića treba poslati u Indiju - u grad Bangalore. Zapravo, to je trebalo učiniti prije nego što je u stilu neprikosnovenog gubernatora Zagreba objavio da se kreće u bušenje tunela kroz Medvednicu.

Bandić se dokazao kao tvrdoglav gradonačelnik, pa je iluzorno očekivati da ga se riječima može uvjeriti kako bi trebao ozbiljno promisliti je li spajanje Ilice sa Stubičkim Toplicama prioritetno za napredak Zagreba. Zato bi morao otići u centar softverske industrije Indije, gdje tamošnji klinci razvaljuju svjetsko tržište informatičkog znanja, i gdje su smješteni mnogi informatički centri usluga američkih i drugih zapadnih kompanija.

Gradonačelnik 21. stoljeća samo u autističnim zemljama može ubirati političke bodove bušeći  tunele. Moderni gradonačelnici od svojih gradova rade tehnološke centre koji otimaju radna mjesta u bespoštednoj globalnoj utakmici.

Možda bi nakon desetak dana u Bangaloreu Milan Bandić pristao napraviti cost-benefit analizu o tome je li pametnije trošiti novac Zagrepčana na tunel ili npr. za isti novac osnovati tehnološki megakoridor u kojemu će se istim kapitalom od nekoliko desetaka milijuna eura za pet godina stvoriti nekoliko tisuća visokokvalificiranih direktnih radnih mjesta i zahvaljujući kojima će  Zagreb ponovno biti centar izvozno usmjerenih industrija.

Postoje i druge mogućnosti. Za 40-ak milijuna eura, koliko bi mogla stajati rupa u Medvednici, moglo bi se informatički visoko opismeniti desetak tisuća mladih, a još toliko starijih moglo bi ovladati nekim stranim jezikom i steći neke druge vještine koje danas odlučuju hoće li netko završiti na smetlištu radne snage ili će ostati u utrci.

Ne gajim previše nade u takav razvoj događaja. Rezultati informatičke pismenosti manje su vidljivi od tunela. Osim toga, građevinarski duh koji je pušten iz boce prilikom gradnje autoceste, sada nastavlja vlastiti život. Kao što brodograđevinari koriste sve metode da se nastavi gradnja brodova, makar i s gubicima, tako i građevinski biznismeni (prirodno) traže nove poslove. S obzirom da ih teško mogu naći vani, rade pritisak na domaću politiku kako se ne bi smanjila ulaganja u građevinske radove. Tako dolazi do koalicija kakva je i ova Bandića s građevinskom industrijom. Tunel kroz Medvednicu za pet-šest godina zaposlit će niskokvalificiranu radnu snagu, pa će i djeca tih ?fizikalaca?, umjesto da izrađuju programe u uredima kao što će ih raditi mali Indijci u Bangaloreu, čekati da neki novi Bandić smisli neki novi tunel koji treba graditi. A i dno Save bi se moglo asfaltirati.