Bankari tvrde kako će novca za male i srednje poduzetnike biti

Hrvatska poduzeća do kraja iduće godine moraju vratiti oko 4 milijarde eura duga, a to je samo glavnica. Banke, i one u inozemstvu i naše u Hrvatskoj, zbog krize koja je ograničila pristup kapitalu, nemaju na raspolaganju neograničenu ponudu za neke nove kredite.

Naše banke dodatno opterećuje država koja će se, također zbog manjka raspoloživog kapitala na svjetskom financijskom tržištu, za refinanciranje svojih obveza morati zadužiti kod kuće. Bojeći se da država ne istisne poduzeća, HNB bankama pravodobno otpušta likvidnost, pa je tako nedavno smanjila stopu obvezne rezerve i pustila im 8,4 milijarde kuna. No hoće li to biti dovoljno ako inozemne banke, u kojima su se poduzeća dosad lako zaduživala, ne budu više bile široke ruke (a vjerojatno neće). Poduzeća će se i za refinanciranje obveza i za kakve-takve investicije morati osloniti na ono što im ponude domaće banke, ali i na 'riznice' razvojnih banaka poput EBRD-a, Europske investicijske banke, Grupu Svjetske banke...

Koliko novca te institucije imaju na raspolaganju? Direktorica zagrebačkog ureda EBRD-a Charlotte Ruhe kaže da su i te kako svjesni utjecaja krize na Srednju i Istočnu Europu, pa će iduće godine u regiju uložiti oko 7 milijardi eura, čak 20 posto više nego što je prvotno planirano. Kako ulaganja te banke obično privuku i komercijalne partnere, u banci računaju kako bi ukupna ulaganja mogla dosegnuti i do 20 milijardi eura. Koliko bi moglo pripasti maloj Hrvatskoj? Charlotte Ruhe kaže da EBRD planira uložiti do 250 milijuna eura na godinu, što je znatno više od iznosa prethodnih godina. Novac je namijenjen komunalnom gospodarstvu, bankama, industriji i poljoprivredi, no prioritet će biti banke kako bi bilo dovoljno novca za financiranje malog i srednjeg poduzetništva. Ruhe kaže da ih je već kontaktiralo nekoliko tvrtki koje imaju problema s dobivanjem kredita kod poslovnih banaka.

Svjetska će banka u idućem četverogodišnjem razdoblju u Hrvatsku uložiti oko 1,8 milijardi dolara, no to je uglavnom novac namijenjen održavanju stabilnosi i razvoja zemlje. No zato će Međunarodna financijska korporacija (IFC, dio Grupe Svjetske banke) izravno kreditirati poduzetništvo. Naime, IFC u Hrvatskoj trenutačno ima četiri aktivna projekta teška oko 80 milijuna eura, a još pet projekata, vrijednih 200 milijuna eura, u obradi. Zbog povećanog rizika uzrokovanog globalnom financijskom krizom, IFC će se tijekom narednog razdoblja usredotočiti na održavanje likvidnosti inače dobrostojećih financijskih institucija, te kreditnih linija i dokapitalizacija tvrtki, s posebnim naglaskom na poljoprivredni sektor, turizam i infrastrukturu te projekte obnovljivih izvora energije.

Inače, menadžment IFC-ja je zatražio i dobio od Odbora izvršnih direktora više od 5 milijardi dolara hitnih sredstava za pomoć financijskim institucijama i korporacijama kroz kratkoročne zajmove i dokapitalizacije (na globalnoj razini). IFC-ev je primarni fokus pružanje potpore financijskim institucijama i njihovoj likvidnosti, te osiguranje da banke imaju dovoljno sredstava za kreditiranje malih i srednjih poduzeća. HBOR će, kažu u banci, iduće godine odobriti oko 30 posto kredita manje što znači da poduzetnici mogu računati na oko 4 milijarde kuna. Iako poslovne banke još nisu zgotovile planove za iduću godinu, većina bankara tvrdi kako će novca za male i srednje poduzetnike biti. Dovoljno ili ne, već je drugo pitanje. (Gordana Gelenčer)