Bankarski sektor u stanju apsorbirati gubitke u slučaju pogoršanja rizičnosti

Hrvatska se po rizičnosti bankarskog posla nalazi otprilike između zemalja zapadne Europe i europskih zemalja u razvoju, no hrvatski je bankarski sektor u stanju apsorbirati značajne gubitke u slučaju pogoršanja rizičnosti, odnosno u slučaju negativnog šoka u makroekonomskom okružju, ukazuju rezultati interne analize otpornosti banaka na kreditni rizik Hrvatske narodne banke objavljeni u najnovijoj publikaciji Makrobonitetna analiza HNB-a

Prijavljena kvaliteta plasmana banaka u prvoj polovici prošle godine porasla je pa je udio najboljih plasmana na kraju lipnja iznosio 96,4 posto. Ipak, dodaje se kako bi, prema analizi MMF-a, banke u sadašnjim, dobrim vremenima trebale agresivnije stvarati kapitalne pričuve, kako bi bezbrižnije dočekale razdoblje usporavanja gospodarskog rasta. Ipak, dodaje se kako bi, prema analizi MMF-a, banke u sadašnjim, dobrim vremenima trebale agresivnije stvarati kapitalne pričuve, kako bi bezbrižnije dočekale razdoblje usporavanja gospodarskog rasta. Zbog visokog stupnja euroizacije u Hrvatskoj, osim klasičnih rizika bankarskog poslovanja, sustavno je prisutan i valutni rizik, no zbog velikog udjela kredita uz valutnu klauzulu, ocjenjuju u HNB-u, po stabilnost bankarskog sektora znatno je opasniji valutno inducirani kreditni rizik, odnosno neizravni valutni rizik.

Sredinom prošle godine, naime, 26,6 posto ukupne imovine svih banaka bilo u stranoj valuti, a 41,4 posto bilo je vezano valutnom klauzulom uz stranu valutu. Istodobno, najveći dio pasive banaka, odnosno 50,7 posto, bio je nominiran u devizama, dok je 14,6 posto pasive bilo u kunama s valutnom klauzulom.Imajući na umu važnost toga rizika za bankarski sektor, HNB je donijela propise prema kojima su od sredine prošle godine banke obvezne posebno utvrđivati, mjeriti, pratiti i kontrolirati svoju izloženost valutno induciranom kreditnom riziku.U HNB-u navode kako je još prerano za analizu prvih podataka o izloženosti banaka valutno induciranom kreditnom riziku, no da oni upućuju na to da su plasmani svim sektorima izloženi valutno induciranom kreditnom riziku, a da se to u najvećoj mjeri odnosi na kredite stanovništvu.