Banke će morati ući u vlasničku strukturu poduzeća ili otpisati dugove?

Iako neće direktno uvesti porez bankama, na što su se odlučili naši slovenski susjedi, u Ministarstvu financija pripremaju novi Zakon o financijskom poslovanju i progresivni porez na imovinu u stečaju, kojim će indirektno srezati dobit bankarima, piše Tportal.

Ministar financija Slavko Linić zamislio je brze postupke u kojima će vjerovnici, što su najčešće banke, morati preuzeti odgovornost za financijsku konsolidaciju, a na to će ih natjerati uvođenjem visokog poreza na imovinu u stečaju i novim Zakonom o financijskom poslovanju.

Ministar financija zagovornik je tzv. američkog modela stečaja koji 'prisiljava' vjerovnike i dužnike da se pokušaju dogovoriti u izvansudskim nagodbama prije pokretanja stečaja ili tijekom njega. Ne uspiju li se dogovoriti, posredovala bi država, što u praksi znači da bi banke morale ući u vlasničku strukturu poduzeća ili otpisati dugove.

- Stečajni zakon se mora promijeniti, u to nema sumnje. Treba ići prema američkom pristupu da se prebaci odgovornost na vjerovnike i ide na prisilnu pogodbu vjerovnika i dužnika. U tom smislu bi bankama mogla nastati velika šteta jer će se naći u situaciji da moraju otpisivati svoja potraživanja - komentirao je plan Ministarstva financija ekonomski analitičar Damir Novotny.

Cilj je, smatra ovaj analitičar, da se banke uključe u proces restrukturiranja poduzeća. - Nemoguće je da banke dobro žive i budu vrlo profitabilne, dok poduzeća ne mogu izdržati pritisak vraćanja kredita. Mislim da su se banke sebično ponašale u krizi, pritišćući poduzeća, ali u konačnici one moraju živjeti od uspješnog realnog sektora - smatra Novotny.

Najlakše je likvidirati poduzeća, no pravi je izazov stvoriti poduzeća koja bi kreirala nova radna mjesta, upozorava analitičar.  'Kada je General Motors htio ugasiti radna mjesta u Njemačkoj, njemačka je vlada taj izazov riješila tako da je prisilila banke da uđu u vlasništvo Opela.'

Spominje nesretni hrvatski stečaj tvornice KIO Orahovica, koja bi, smatra on, uz američki model bolje prošla. - S novim zakonom banke bi se morale nagoditi ili ući u vlasništvo ili otpisati te dugove, u svakom slučaju, morale bi 'relaksirati' tu situaciju - istaknuo je Novotny.

Ipak, upozorava na opasnost da banke ulaze u poduzeća koja nemaju perspektivu, kao i na zakonske prepreke HNB-a koji ograničava koliko kapitala mogu imati u dionicama poduzeća.

- Bilo bi zaista korektno da banke sudjeluju u jačanju hrvatskog gospodarstva, no nisam siguran da će one to htjeti, osim ako ih se zakonskim mehanizmima ne pritisne da ulaze u vlasništva poduzeća - komentirao je za tportal Darko Šket, stečajni upravitelj Peveca.

Svoju tezu potkrepljuje bogatim stečajnim iskustvom, kaže da se banke, s obzirom da najčešće imaju upisane hipoteke, najviše vole namiriti prodajom nekretnina. - Tako je bilo i u slučaju Peveca, njih ne zanima ulazak u vlasništvo poduzeća, od jedanaest Pevecovih banaka vjerovnika samo su dvije ušle u vlasništvo novog Peveca, Hypo i Zaba, dok su se ostale se naplatile kroz nekretnine - kaže Šket.

Stečajni upravitelj Peveca smatra da je ministar Linić na dobrom putu, no nije siguran hoće li u nagovaranju banaka na ulazak u vlasništva poduzeća, pogotovo s obzirom da su hrvatske banke redom u stranom vlasništvu, dovoljan mehanizam biti porez na stečajnu imovinu.

Analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek prognozira da bankama tek predstoji čišćenje bilanci. 'Dobit banaka je prenapuhana jer su bilance neočišćene i rezervacije nerealne, odnosno trebale bi biti puno veće nego se prikazuju.' Zanimljiv je podatak, upozorava Vizek, da aktualni rast kredita poduzećima zapravo nije znak oporavka gospodarskih aktivnosti, nego pokazuje da banke nastavljaju kreditirati ista poduzeća kako bi ostala na životu i izbjegla stečajeve.