Banke diktiraju prodaju automobila - prodaja alarmantno pala

Idila kupnje automobila odgodom plaćanja završila je potkraj 2008. godine. Prema procjenama, polovinu zahtjeva za kreditiranje banke su tada odbile, a početkom godine prodaja je pala više od 40 posto.

piše Šime Crnković
[email protected]

U Hrvatskoj ne postoji točna statistika koliko se automobila prodaje putem odgode plaćanja, ali računa se da je više od 80 posto vozila nabavljeno putem kredita i leasinga. Slična je situacija i u ostalim europskim zemljama. Procvat tržišta startao je upravo s dolaskom kredita 1997. godine. Tada je kamata bila gotovo lihvarska i iznosila je vrtoglavih 17,6 posto. Ti su krediti krenuli putem neslavne Glumina Banke. Međutim, drugih kredita na tržištu nije niti bilo, pa su kupci prihvaćali i ove s nerealno visokim kamatama.

Prvi je s kreditima Glumina banke startao Zadarkomerc, tadašnji uvoznik Fiata, a uz to je u ponudi imao i najjeftiniji automobil na tržištu - Uno. Spoj tih dvaju činitelja stvorio je doslovce redove za kupnju automobila. Tako je ispred poslovnice Zadarkomerca izmjeren i red dug 300 metara, slično kao kad su se prodavale dionice HT-a. Zadarkomerc je te godine bio lider na tržištu.

Rast kamata

Nakon lihvarskih kamata u igru su ušle i ‘normalne’ banke i kamata je s godinama padala. Velika novost početkom 2000. godine bila je pojava leasing-kuća. Hrvatski kupci su bili pomalo skeptični glede dugoročnog zajma za automobil, a objektivno najteže su prihvaćali činjenicu da u prometnoj dozvoli pod nazivom vlasnik ne stoji njihovo ime, već naziv leasing-kuće. Međutim, kad su presušili izvori jamaca za kredit, leasing je postao itekako zanimljiva alternativa.

I tako se živjelo u određenoj idili sve do kraja 2008. godine, kad su banke prvi put u posljednjih deset godina rekle 'ne' građanima. Tek se u tom trenutku zapravo spoznalo koliki utjecaj banke imaju na prodaju automobila u Hrvatskoj. Potkraj 2008. godine, kad je svijet zahvatila ekonomska kriza, banke su u Hrvatskoj reagirale čak i prije građana. To znači da je i dalje postojao interes za kupnju automobila, ali su banke počele odbijati i diktirati tempo.

Prema nekim procjenama, od 10 zahtjeva, banka je vratila polovinu s negativnim odgovorom. To je uvelike i objašnjenje zašto je došlo do pada prodaje više od 40 posto početkom 2009. godine. Kad su u pitanju automobili, kamatna stopa čak i nije presudna. Naime, mnogi su kupci spremni plaćati i nešto više samo da im se odobri zajam. Kako je bankarski sektor utjecao na pad prodaje automobila, on je taj koji može i s druge strane podići prodaju. Gotovo je nevjerojatno da dok u drugim državama kamatne stope padaju, u Hrvatskoj one rastu, a još k tome zajmovi se ne odobravaju.

Porazne usporedbe

Danas apsolutno sve banke na tržištu imaju u svojoj ponudi automobilske kredite i leasinge. U proteklih nekoliko godina najveći dio kolača drži Hypo banka. I danas Hypo banka ima najpovoljnije kamate na klasične kredite sa 7,3 posto kamate. To je u načelu i jedina banka koja je ostala na razini prošlogodišnjeg prosjeka kad je kamata iznosila upravo oko sedam posto. Splitska banka ima kamatu od 7,9 posto koja je još prihvatljiva, a odmah za njom slijedi i Erste banka s kamatom od 8,5 posto.

Ako uzmemo konkretan slučaj zajma od 7.500 eura na sedam godina, koji je prilično čest kod hrvatskih kupaca, dobivamo je li u konačnici Hypov kredit jeftiniji oko 250 eura od onoga iz Splitske banke, što je ipak, budimo realni, zanemarivo. Erste je skuplji 30 eura. Međutim, dok ove tri banke imaju relativno prihvatljive uvjete, tri najveće banke u Hrvatskoj Privredna banka, Zagrebačka banka i Raiffeisen banka imaju kamatne stope više od 11 posto. To je veliki korak unatrag jer slične su kamate na automobile bile još 2001. godine, kad je tržište bilo znatno manje razvijeno nego danas. Ako se vratimo konkretnom zajmu od 7.500 eura na sedam godina, dolazimo do razlike koja je viša od 1.000 eura, a to je već zanimljiva brojka koja nikako ne može biti zanemariva.

Usporedimo li domaće kredite s onima u susjednim državama, ispada da je Hrvatska u zlatnoj sredini. Rata već spomenutog kredita u prosjeku u Sloveniji niža je gotovo pet posto, dok je u Bosni i Hecegovini razlika tek oko jedan posto u korist Hrvatske. Nekoć su krediti u BiH bili znatno skuplji nego u Hrvatskoj, ali dok su oni napredovali, Hrvatska je nazadovala i danas smo praktično na istoj razini. Jedina crna ovca u regiji je Srbija, što je i očekivano, a njezina je mjesečna rata kredita viša čak 12 posto u odnosu na Hrvatsku. Prosječna kamata u Srbiji iznosi 12 posto. To je ipak slaba utjeha, jer usporedimo li se sa zapadneuropskim državama, poput Austrije i Njemačke, rezultati su poražavajući. Razlika u rati iznosi vrtoglavih 11 posto, naravno na našu štetu. Kamate u Njemačkoj i Austriji u ovo krizno vrijeme u prosjeku iznose šest posto.

Maštoviti kasko

Kad je riječ o leasingu kamate su više nego kod kredita, i to u prosjeku jedan posto. Moramo izdvojiti S-Leasing koji ima najnižu kamatnu stopu od osam posto, a odmah slijedi Hypo leasing s kamatom od 8,35 posto. PBZ Leasing je, zanimljivo, povoljniji od kredita iz iste banke i nudi prihvatljivu kamatu od 9,5 posto. Najlošiji ‘đaci’ medu leasing-kućama su Raiffeisen leasing i Unicredit u vlasništvu Zagrebačke banke. Banka u austrijskom vlasništvu ima kamatu od 10,5 posto, a Unicredit je apsolutni rekorder i s 11,85 posto približava se prosjeku srpskih banaka. Kako bi olakšali kupnju automobila pojedini trgovci imaju svoje linije leasinga. Među prvima je krenuo Auto Zubak sa svojim leasingom. Danas se za dobar plasman automobila iz Volkswagen grupe brine Porsche leasing, sestrinska tvrtka u sklopu Porsche holdinga. Porsche leasing nudi vrlo prihvatljive kamate od devet posto. Peugeot i Citroën također su nedavno ušli u Hrvatsku sa svojim zasebnim financiranjem. Prodaja putem odgode plaćanja automatski povlači za sobom i tržište kasko osiguranja.

Kasko je obvezan za svaki automobil kupljen na kredit ili leasing, što je u načelu pozitivno jer bi inače dio vozača sigurno vrlo brzo odustao od potpunog osiguranja pod izgovorom da su dobri vozači. Pošto zajmovi mogu biti i do sedam godina, u tom razdoblju automobil mora biti kasko osiguran. Upravo se u ponudi kaska i razlikuju osiguravajuća društva. Dok je cijena obveznog osiguranja u načelu nepromjenjiva i određuje je država, prave razlike i maštovitost vidljivi su u ponudi kasko osiguranja. Vrlo je važno prilagoditi kasko osiguranje svojim potrebama. Potpišete li nešto veću franšizu, kasko osiguranje u konačnici može ispasti čak jeftinije od obveznog osiguranja. Međutim, vrlo je važno dobro pročitati svaku stavku ugovora. U Hrvatskoj su osiguravajuća društva još prilično tolerantna jer, primjerice, u Zapadnoj Europi postoje striktna ograničenja tko smije voziti automobil i koliko uopće kilometara na godinu možete prijeći svojim vozilom. Ne treba biti vizionar i shvatiti da će u dogledno vrijeme ne-kasko biti primjenjen i na naše tržište.