Banke, mirovinske fondove i osiguravatelje treba održati zdravima

Na burzi nema slobodnog kapitala za financiranje, stranih investicija bit će sve manje, financiranje bankarskim kreditima sve skuplje, a ni mirovinski fondovi i osiguravateljska društva nisu nepresušan izvor. Zaključak je to okruglog stola Kako Hrvatske financijske institucije mogu ublažiti eventualne posljedice krize.

- Kriza će biti teža i duža nego što se mislilo, a Hrvatska se uz smanjenja BDP-a, ulaska u recesiju i smanjenje zaposlenosti koji ju očekuje treba orijentirati na stabilnost financijskih institucija i stabilnost tečaja - rekao je Zdeslav Šantić, analitičar RBA, na konferenciji o utjecaju krize na hrvatsko gospodarstvo, dodavši kako bi u 2009. i rast od 1,5 posto bio dobar.

Glavni analitičari Hypo banke, Hrvoje Stojić, istaknuo je kako su krizom jako pogođene sve istočnoeuropske države u koje će dolaziti manje investicija, a kako je riječ o tržištima na koja su većinom usmjerena hrvatska izvozna poduzeća za očekivati je da će rezultati biti lošiji.

- U sljedećim godinama treba naći nove pokretače rasta - rekao je Stojić, a Daniel Nevidal, direktor Interkapitala poručio je da je najveći hrvatski problem otplata vanjskog duga.
- Svi znamo u kakvoj je situaciji burza. Ona ne može pomoći jer nema slobodnog kapitala za IPO - rekao je Nevidal.

Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza, rekao je kako niti jedna industrija ne može zaštićena od krize, kako fokus treba biti na stanju državnog duga te da bi najpametnije bilo da se održavaju zdravima oni dijelovi gospodarstva koji jesu zdravi - banke, mirovinski fondovi i osiguravateljska društva.

Šantić je izjavio kako je izgledan angažman MMF-a ako se ovakvi trendovi nastave te da se u sljedećoj godini očekuje usporavanje kreditiranja stanovništva te porast kreditiranja poduzeća koja su se zadužila u inozemstvu.

- Nije dobro pedagoški da se nastavi dosadašnji tempo otpuštanja rezervi jer se državu treba prisiliti da se disciplinira u svojoj potrošnji i krene s reformama - poručio je Stojić zaključivši da će, što više država bude trošila, biti manje novca za refinanciranje gospodarstva s čime se složio i Šantić dodavši da treba poticati produktivan dio gospodarstva - izvozni i onaj koji može supstituirati uvoz. (Bojana Božanić)