Banke na kamatama izvukle 4,8 milijardi kuna

Od kamata na kredite odobrene stanovništvu, domaće banke utržile su 4,8 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci o poslovanju banaka koncem lipnja ove godine, te su tako u odnosu na konac ožujka zaradu na kamatama povećale za 723,4 milijuna kuna.

Taj prihod bankarski sektor ostvario je na stambenim kreditima, kreditima odobrenim po kreditnim karticama, kreditima za kupnju automobila te ostalim kreditima sa zajedničkim nazivnikom – za različite potrošačke kredite, ali i odobrene dopuštene minuse po tekućim računima.I dok je američki bankarski sektor nedavno objavio podatak o enormnoj zaradi od 39 milijardi dolara izvučenih na minusima, dozvoljenim i nedozvoljenim, u Hrvatskoj je nemoguća misija saznati i sam podatak koliko građana uopće koristi mogućnost dozvoljenog minusa po tekućem računu, a kamoli koliko su banke samo na tom segmentu poslovanja utržile novaca.Potkraj ožujka građani su u bankama imali otvorenih pet milijuna računa, od čega je nešto više od četiri milijuna tekućih računa te 969 tisuća žiro-računa. Koliko, pak, građana koristi mogućnost dozvoljenog minusa po tekućem računu nije poznato, kao niti koliko građana ulazi u najskuplji kredit – nedozvoljeni minus. No, istraživanja na tržištu pokazuju kako dozvoljene minuse po tekućim računima koristi trećina građana.Iz toga bi se moglo zaključiti da se na 1,3 milijuna tekućih računa u zemlji koristi dozvoljeni minus.

U kojem ukupnom iznosu, nije poznato. No, prema podacima o poslovanju banaka, one su koncem lipnja građanima plasirale 51,33 milijarde kuna ostalih kredita, među kojima su i minusi na tekućim računima. U odnosu na kraj prošle godine smanjen je plasman tih kredita za 1,5 milijardi kuna. Koncem ožujka, primjerice, građani su imali 52,8 milijardi kuna potrošačkih kredita, minusa...No, interesantan je podatak o visini naplaćenih kamata na te ostale kredite. Tako su banke koncem ožujka utržile nepunih 1,3 milijarde kuna kamata na ostale kredite dok su koncem lipnja na niži iznos plasiranih kredita utržile više – nepunih 2,6 milijardi kuna. Za taj rast utrženih kamata zaslužan je rast kamatnih stopa, ali vjerojatno i naplata zateznih kamata za kašnjenja i ulazak u crveno. A da su nenamjenski krediti kao i dozvoljeni minusi najskuplji krediti, vjerno dočarava i iznos kamata plaćenih na njih u odnosu na prihode banaka od kamata na stambene kredite.

Tako je u lipnju na plasiranih 51,58 milijardi kuna stambenih kredita utrženo gotovo milijardu kuna kamata manje nego na ostale kredite čija je ukupna masa bila niža.Prema nekim izračunima, na minus po tekućem računu od 21 tisuće kuna, odobren na neto plaću od sedam tisuća kuna, banka godišnje zaradi oko 2,9 tisuća kuna čistih kamata, dok na iskorištenih 10 tisuća kuna minusa, odobrenih na pet tisuća kuna neto plaće, banka godišnje zaradi oko 1,5 tisuća kuna. Stoga i ne čudi što je bankama u interesu građanima odobravati minuse dva ili tri puta više od plaće koja sjeda na račun. Naravno, ovdje je riječ o okvirnim izračunima.Prema podacima banaka, korištenje odobrenih minusa po tekućim računima podložno je sezonskim kretanjima. U špici turističke sezone, dakle srpnju i kolovozu, građani više koriste dopuštene minuse. Za tim izvorom financija poseže se i uoči početka školske godine te u prosincu, mjesecu najviše potrošnje građana.

Minusi po tekućim računima, zapravo su jedan od rijetkih izvora dodatnog financiranja potrošnje za građane s obzirom da je ostale kreditne linije loša ekonomska situacija »pojela«. No, kada se jednom uđe u minus na tekućem računu, vrlo ga je teško dovesti ponovo na nulu.Prema podacima Erste banke, prosječan iznos odobrenog minusa klijentima te banke kreće se oko 5,5 tisuća kuna, dok je prosječno stvarno iskorišteno oko 2,9 tisuća kuna minusa. U Zagrebačkoj banci, pak, 51 posto klijenata koristi odobreni minus, a kako navode iz te banke klijenti prosječno koriste 30 posto sredstava koja su im odobrena. U RBA, pak, dopušteni minus zatražilo je 45 posto klijenata, dok iz Hypo banke poručuju kako se broj dopuštenih minusa povećava se srazmjerno povećanju broja klijenata. No, u toj banci ističu kako se osjeća trend porasta korištenja tekućih minusa.

»U ovom je trenutku teško razlučiti koliki je utjecaj krize na korištenje dopuštenih minusa, a koliki sezonske oscilacije, no osjeća se trend porasta korištenja minusa«, vele u Hypo banci. Jesu ili i u kojoj mjeri porasli »ostali krediti građanima« i koliki su iznosi kamata na te kredite naplatile banke pokazat će podaci o njihovom poslovanju u srpnju i kolovozu. No, ni tada se sa sigurnošću neće moći govoriti o iznosima kredita i kamata po tekućim računima, kao i kamata za nedozovoljena prekoračenja jer se ti podaci u Hrvatskoj ne prate zasebno. ( www.novilist.hr)