Banke očekuju pooštravanje uvjeta kreditiranja i pad potražnje

Prema anketi Europske središnje banke (Bank Lending Survey), neto zaoštravanje uvjeta kreditiranja za kredite poduzećima u eurozoni značajno je poraslo u trećem tromjesečju ove godine.

Uz to, po prvi puta u razdoblju dužem od godine dana, banke su izvijestile o značajnom smanjenju potražnje za kreditima korporativnog sektora. Uvjeti kreditiranja postroženi su u većoj mjeri kod dugoročnih kredita, dok se potražnja za kratkoročnim i dugoročnim kreditima kreće jednakom dinamikom, stoji u tjednim analizama PBZ-a. Anketirane banke izjavile su da u naredna tri mjeseca očekuju daljnje pooštravanje uvjeta kreditiranja i pad potražnje za kreditima, što će imati većeg upliva na dugoročno zaduživanje.

- Sve navedeno je pokazatelj da realni i financijski sektor očekuje usporavanje gospodarske aktivnosti u eurozoni.Ono što nas zanima je kako su promjene uvjeta kreditiranja i potražnje za kreditima utjecale na zaduživanje poduzeća u Hrvatskoj? - stoji u analizi koju potpisuje Ana Lokin.

Da bi dobili odgovor na to pitanje PBZ je analizirao podatke središnje banke o visini i ročnosti kredita plasiranih poduzećima, no kako nema usporedive ankete, ograničeni su na podatke koji pokazuju kretanja, ne dajući uvid u moguće uzroke istih, što ostavlja prostor za različite interpretacije širokim.

Podaci o kvartalnim kretanjima od prosinca 2007. do lipnja ove godine pokazuju da je udio kredita s ročnošću do 3 mjeseca u ukupnim kreditima porastao je s 10 posto na 16 posto, dok je udio kredita s ročnošću od 3 do 12 mjeseci neznatno promijenjen te je snižen s 23 posto na 21 posto. Udio srednjoročnih kredita (od 1 do 3 godine) u ukupnim kreditima je pao s 18 posto na 15 posto, a udio dugoročnih kredita (preko 3 godine) ostao je relativno stabilan.

U promatranom razdoblju je iznos kredita plasiranih poduzećima povećan sa 86 na 112 milijardi kuna, odnosno za 30 posto.
Ukratko, udio kredita s ročnošću do godinu dana u ukupnim kreditima porastao je s 33 posto na 37 posto, čime je smanjen udio srednjoročnih i dugoročnih plasmana za 4 postotna poena. Istovremeno su krediti poduzećima zabilježili kontinuirani uzlazni trend, što ukazuje na to da je potražnja za kreditima nastavila rasti. Jedno od pitanja koja ostaju neodgovorena je u kojoj su mjeri promjene u potražnji (makroekonomskom okruženju, posebno pad investicija, te orijentacija poduzeća na financiranje tekućih potreba), a u kojoj izmjene uvjeta kreditiranja doprinijele porastu kratkoročnog zaduživanja.