Banke pripremaju regulativni okvir za poslove sekuritizacije

Od početka sljedećega mjeseca primjenjuje se odredba izmjene i dopune zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima - one poslovnice koje krše odrebu bit će zatvorene

     Sve novčarske institucije prve kategorije, odnosno banke, od 1. srpnja morat će imati minimalne mjere zaštite, koje uključuju - protuprovalni sustav s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, proprepadnim sustavom s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma, neprekidni videonadzor s mogućnošću pohranjivanja videozapisa i tjelesnu zaštitu.

Protuprovalni i protuprepadni sustavi morat će biti spojeni na središnji dojavni sustav trgovačkog društva koji obavlja poslove privatne zaštite, a ukoliko postoje tehničke mogućnosti i na dojavni sustav MUP-a, poručuju iz Hrvatske udruge banaka. Izmjene i dopune zakona daju mogućnost novčarskim institucijama prve i druge kategorije da u poslovnicama do pet zaposlenika koji neposredno rukuju gotovim novcem ili vrijednostima, tjelesnu zaštitu zamijene ugradnjom neprobojnih pregrada (stakla).

Odnosno banke, primjerice, nisu dužne u tim poslovnicama ugraditi neprobojna stakla ako postoje zaštitari. Neke računice već sada pokazuju da će se pojedinim poslovnicama troškovi primjenom ovih izmjena zakona povećati, te da će se iz tog razloga neke i zatvoriti. S druge strane one koje se neće pridržavati propisanih minimalnih mjera zaštite, bit će kažnjenje zatvaranjem.

Banke okupljene unutar udruge banaka, započele su prvu fazu projekta regulatornog okvira za poslove sekuritizacije u našoj zemlji. Sekuritizacija je posao pretvaranja nelikvidne u likvidnu imovinu. Odnosno mogućnost da nelikvidna financijska imovina, poput portfelja kredita služi kao osiguranje za izdanje vrijednosnih papira ili poslove prijenosa rizika takve imovine.

Naša zemlja tek sada ima mogućnost razvoja takvih poslova jer je porasla vrijednost financijskih portfelja, ali je za njezinu primjenu potrebna dobra regulacija. Jer zakonom o sekuritizaciji treba mijenjati neke propise vezane za primjenu zakona. Primjerice, izmjena i dopuna odluka o adekvatnosti kapitala, devizna namira u zemlji, izdavanje obveznica u tranšama stupnjevanim prema riziku i prinosu, te razjašnjenje poreznog tretmana prijenosa imovine.

Tako će trebati riješiti pitanje kod hipotekranih kredita. U slučaju da banka proda taj portfelj, plasmanom hipotekarnih obveznica, treba regulirati pitanje upisa u zemljišne knjige. A pri tome i voditi brigu o zaštiti potrošača i njegovih osobnih podataka.

U projekt regulatornog okvira za poslove sekuritizacije, koji se sastoji od dvije faze, uključeni su osim domaćih banaka unutar HUB-a i Svjetska banka, EBRD uz posredovanje tvrtke Arhivanalitika, te Talijanska udruga banaka. Projekt bi trebao biti završen do kraja godine. Kolika mu je cijena, neće otkriti, no kažu da je trošak projekta velik. (Lidija Kiseljak)