Barem jedan posto od svake privatizacije treba dati za istraživanje i razvoj

Predsjednik Upravnog odbora Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (NZZ) Pero Lučin smatra da bi se ubuduće od svake privatizacije barem jedan posto trebao odvojiti za ulaganje u istraživanje i razvoj

Kako je objasnio u razgovoru za Hinu, tim bi se novcem, a radilo bi se o stabilnu portfelju od tri do četiri milijarde kuna koji bi bio u Nacionalnoj zakladi za znanost, financirala istraživanja. Iz toga bi se portfelja, dodao je, u istraživanje moglo uložiti oko 250 do 300 milijuna kuna na godinu, što je i naša sadašnja mogućnost jer za izdvajanje iznad toga nemamo istraživačkih kapaciteta.

Lučin smatra da bi se jedan posto iz buduće privatizacije trebao izdvojiti i za obrazovanje i vjeruje kako bi tako tvrtke ostale u "našim" rukama - ne bi se prodavale strancima i ostale bi javno vlasništvo. Rekavši kako se taj prijedlog već neko vrijeme "vrti" u javnosti, Lučin je podsjetio na Vladin akcijski plan "tri posto", cilj kojega stvoriti uvjete za ulaganja od tri posto u istraživanje i razvoj iz brutodruštvenoga proizvoda (BDP). Plan je završen prije godinu dana, a na Vladu je i došao polovicom prošle godine, ali su ga tada, dodao je, zaustavile predizborne aktivnosti i izbori.

Predsjednik Upravnoga vijeća NZZ-a vjeruje da će se ovih dana taj plan aktualizirati, jer, istaknuo je, ako želimo završiti pregovore o pristupu Europskoj uniji (EU), moramo obaviti i tu obvezu koju je Hrvatska preuzela zatvaranjem poglavlja "Znanost i istraživanje". Lučin je podsjetio da taj akcijski plan predviđa mnoge mjere kako bi se moglo doći do tih tri posto BDP-a za istraživanje i razvoj. Jedna je i da se ne ovisi isključivo o državnomu proračunu jer je tu teško poremetiti omjere koji postoje između različitih subjekata.

Podsjetio je da je te mjere predložio tim koji je osnovalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). Tim je fokusirao niz stvari, ali u glavnim crtama, rekao je Lučin, a najvažnije je povećati istraživačke kapacitete, t.j. povećati broj ljudi koji su u stanju provoditi komeptitivna istraživanja. Predviđa i financijske mjere, a jedna od najvažnijih je kako doći do tih tri posto izdvajanja iz BDP-a.

Strukturno je u tih tri posto bitno stvoriti uvjete da otprilike dvije trećine budu ulaganja iz industrije i poduzetništva, a trećina javna sredstva što pak pokušavaju ostvariti sve europske zemlje i dokaz je postojanja ekonomije temeljene na znanju, rekao je Lučin. NZZ je procijenio da, s obzirom na sadašnju strukturu, Hrvatska nema dovoljno istraživača i organizirana istraživanja te da je preslaba povezanost istraživanja s industrijom. Do 2013. trebali bismo stalno povećavati ulaganja iz javnih sredstava, a po našoj procjeni, kad se dosegne tih 1,2 posto, u načelu više ne bi trebalo ulagati javna sredstva, nego bi ostatak trebao doći iz industrije i poduzetništva.

Povećanje ulaganja javnih sredstava trebalo bi pak fokusirati tako da se iskoriste za stvaranje kapaciteta koja će potaknuti ulaganja poslovnoga sektora.To je povećanje od oko 300 milijuna kuna na godinu što je, smatra Lučin, razmjerno malen novac u usporedbi s ostalim državnim izdatcima.Dodao je da bi nakon 2012., kad se povećaju kapaciteti, omjeri mogli biti i drukčiji, a vjerojatno će biti drukčiji i interes društva. Lučin vjeruje da će Vlada vrlo brzo odgovoriti na taj prijedlog, posebice sada kad su "slomljene" neke političke zapreke u pregovaračkom procesu pa se on ubrzava. (H)