Bayer-Schering-Pharma: Novi europski farmaceutski div

Ponudom od 16,3 milijarde eura, odnosno 86 eura po dionici, Bayer je uspio preuzeti Schering. Spajanje je tržište pozdravilo porastom dionica obje kompanijeNajavljeno spajanje pozdravljeno je iz tržišnih krugova, ali zabrinutost izaziva najava ukidanja svakoga desetoga radnog mjesta u novom poduzeću Bayer-Schering-Pharma trebao bi imati godišnji obrt od 15 milijardi eura, od toga devet milijardi od patentiranih lijekova

Piše: Andrija Kralj

                    Analitičari su farmaceutskom tržištu još prije dvije godine prorekli rastuću konsolidaciju. Drugim riječima, na sceni će ostati tek desetak najjačih igra-ča. Ovo što posljednjih tjedana možemo gledati na planu 'spajanja i preuzimanja' nije ništa drugo nego ostvarenje te već prilično davno izrečene teze. Usporedo s tim obično se naglašava i da indijske i kineske kompanije postaju sve jače te da polako ulaze na ključna europska tržišta ponudom jeftinih lijekova. Budući da takvo zaoštravanje konkurencije ujedno pojačava pritiske na cijene, stručnjaci ističu da se, radi zaštite svojih marža, posebice europski konkurenti za nove izazove trebaju pripremiti jasnim strategijama.

Osim toga, tu je i američko tržište, na koje naročito 'gledaju' europski farmaceutski giganti. Razlog je jasan. Tržište je 2004. godine bilo 'teško' 283 milijarde dolara i raslo je po stopi od 9,5 posto. No, troškovi istraživanja novih proizvoda sve su viši, a istodobno prodor jeftinijih proizvoda iz Azije sve prisutniji, pa je konsolidacija logično rješenje. Živost na globalnom farmaceutskom tržištu počela je potkraj prošle i početkom ove godine. Krenulo je žestokom bitkom Johnsona&Johnsona i Boston Scientifica u vezi preuzimanja Guidanta (proizvođača uređaja za praćenje rada srca), vrijedno čak 25 milijardi dolara.

Pobjedu je na kraju odnio John-son&Johnson šireći lepezu svojih proizvoda i usluga koji su učvrstili njegovu poziciju druge farmaceutske kompanije po tržišnoj kapitalizaciji.
Osim tih aktera, početak su godine obilježile konsolidacijske aktivnosti Scheringa kao poželjne mete i Bayera te Mercka kao potencijalnih kupaca.

Bayer nadigrao Merck

Iako je kandidaturu prvi najavio Merck, pobjedu je na kraju odnio Bayer ponudom od 16,3 milijarde eura, odnosno 86 eura po dionici. Predsjednik Uprave Scheringa Hubertus Erlen 'vrlo privlačnom' nazvao je ponudu kojom je Bayer nadigrao konkurenta u tom pokeru preuzimanja Scheringa, darmstadtski koncern Merck, koji je tjedan ranije (13. ožujka) ponudio 77 eura po dionici (ukupno 14,9 milijardi eura), a koji se u međuvremenu povukao iz utrke za Schering. Najava o spajanju na burzi je izazvala oduševljene reakcije, pa su skočile vrijednosti i Scheringove i Bayerove dionice, a fuziju su pozdravili i predstavnici dioničara. Kako je rečeno iz Udruge za zaštitu vlasnika vrijednosnih papira, spajanje 'osigurava kontinuitet i dugoročnu strategiju poduzeća'.

Također, Bayer iz spajanja očekuje velik potencijal štednje, procjenjuje se oko 700 milijuna eura godišnje od treće poslovne godine.
Najavljeno spajanje pozdravljeno je iz tržišnih krugova, ali je među radnicima izazvalo uzbunu budući da će značiti i ukidanje svakoga desetoga radnog mjesta u novom poduzeću, zbog čega je njemačka Vlada priopćila da budno prati nastavak spajanja. Procjenjuje se da će spajanje odnijeti oko 6000 radnih mjesta u cijelome svijetu, što je 'potencijal sinergija' koji je potvrdio Bayerov šeef Werner Wenning. Svako deseto od ukupno 60.000 radnih mjesta u zajedničkom koncernu bit će ukinuto tijekom sljedećih šest godina, ali 'fair i socijalno održivo', kako je dodao Wenning, koji nije htio komentirati pitanje jesu li time isključena direktna otpuštanja.
Najava je izazvala i reakcije savezne Vlade, pa je kancelarka Angela Merkel tražila da se ne ukidaju radna mjesta u Njemačkoj. 'Vlada očekuje da preuzimanje neće imati štetne posljedice za njemačke lokacije', rekao je Vladin glasnogovornik Ulrich Wilhelm. Prema pisanju ovotjednog tiska, Wenning je već zatražio sastanak s kancelarkom, s kojom bi predstavnici oba koncerna trebali razgovarati o budućnosti novog poduzeća.

U ligi ‘teškaša’

Novim koncernom Njemačka se prvi put vraća u ligu međunarodnih farmaceutskih 'teškaša'. Bayer-Schering-Pharma trebao bi imati godišnji obrt od 15 milijardi eura, od toga devet milijardi od patentiranih lijekova, što je, doduše, mnogo manje od 51,3 milijarde dolara, koliko je, primjerice, prošle godine postigao Pfizer, vodeći svjetski farmaceutski koncern, koji između ostaloga proizvodi i Viagru, ili pak europski divovi poput Sanofi Aventisa s 27,3 ili Novartisa s 26,6 milijardi eura.

U industriji u kojoj veličina postaje sve važniji faktor preživljavanja, što zbog isticanja rokova patenata, što zbog jake konkurencije jeftinih lijekova i mogućih iznenadnih drastičnih smanjenja zarade, kakvo je primjerice Bayer doživio prije pet godina u jeku debakla u vezi lijeka Lipobay, novi će koncern ipak biti međunarodno konkurentan. Jedan je od razloga što će u izuzetno skupom području farmaceutskog istraživanja imati godišnji proračun od oko 1,5 milijardi eura, a drugi vrlo široko poslovno područje: Bayer proizvodi lijekove protiv bolova poput Aspirina i brojne antibiotike te ponajviše medikamente za bolesti srca i krvotoka, a Schering je najpoznatiji po kontracepcijskim sredstvima i lijekovima protiv multiple skleroze.

Bayer će za preuzimanje Scheringa poduzeti i dodatni napor kako bi mogao financirati tu transakciju. Naime, kompanija iz Leverkusena najavila je prodaju konvertilnih obveznica vrijednih dvije milijarde. Obveznice će automatski biti konvertibilne za Bayerove dionice u lipnju 2009. godine te nositi godišnji kupon s prinosom između 6,25 i 6,75 posto, objavila je Uprava Bayera procjenjujući da će premija prilikom konverzije biti između 16 i 20 posto. Predsjednik Uprave Bayer Werner Wennning pritom je potvrdio da Bayer namjerava iskoristiti četiri milijarde eura od prodaje novih dionica kako bi mogao financirati akviziciju.

Rekordi na tržištima kapitala

Bilo je i rekorda na tržištima kapitala. Vrijednost francuske farmaceutske tvrtke Sanofi-Aventis skočila je početkom ožujka na najvišu razinu u protekle tri godine nakon što je kompanija dobila sudski spor protiv Apotexa i tako zadržala prava na Plavix, lijek za krvožilni sustav. Naime, odmah po objavi pozitivne sudske presude tržište je snažno reagiralo čime je, poslije ranih spekulacija i neizvjesnosti, cijena dionica Sanofi-Aventisa na pariškoj burzi porasla za 8,1 posto. Sanofi-Aventis je u suradnji s Bristol-Myersom proizveo preparat Plavix, koji je ubrzo postao jedan od najprodavanijih lijekova u svijetu. Prošle je godine Plavix donio zaradu od šest milijardi dolara, a ispred njega je bio samo Pfizerov Lipiter, preparat protiv kolesterola. Lijek za krvožilni sustav, koji sprečava zgrušavanje krvi, najveći je proizvod obiju kompanija, pa su uprave Sanofi-Aventisa i Bristol-Myersa posljednjih tjedana bile opravdano zabrinute u vezi s daljnjim poslovanjem, kao i investitori.

Spor je nastao u vezi prava na lijek na američkom tržištu, a tamošnji sud donio je odluku prema kojoj Sanofi-Aventisu patent na Plavix istječe 2011. godine. Na taj je način francuska kompanija izborila ekskluzivno pravo na taj preparat, unatoč naporima Apotexa, Dr. Reddy’sa, Teve i Coblata, koji se na tržištu pojavljuju s generičkim proizvodima. Uprava Apotexa dogovorila je sa Sanofi-Aventisom prodaju licence, i to osam mjeseci prije isteka Sanofijevog prava na Plavix. Iz Apotexa su poručili kako do 2011. na tržište neće izbaciti Plavix. Sličnom dogovoru se nada i indijski Dr. Reddy’s, s kojim su pregovori u tijeku.

Sanofi-Aventis preuzeo Zentivu

Osim rekorda na tržištima, Sanofi-Aventis iskoristio je početak godine kako bi ojačao svoju poziciju na srednjoeuropskom tržištu. Naime, preuzeo je 25-postotni udio u češkoj Zentivi za 430 milijuna eura.

Na taj će se način francuska tvrtka snažnije pozicionirati na tržištu srednje i istočne Europe, koje iz godine u godinu bilježi sve veći rast. Češki proizvođač lijekova prisutan je u Rumunjskoj i Slovačkoj, a u posljednje vrijeme proširio je poslovanje u Poljsku, Rusiju te baltičke zemlje.

Zentiva je u prošloj godini ostvarila neto dobit u iznosu 65 milijuna eura, što je samo nastavak trenda dobrih rezultata. Kompanija je, gledano po tržišnoj vrijednosti, na trećem mjestu među farmaceutskim kompanijama istočne i dijela srednje Europe, a toj poziciji znatno je pridonijelo i nedavno preuzimanje rumunjskog Sicomeda.

Prema riječima Jiri Michala, predsjednika Uprave Zentive, Sanofi-Aventis će omogućiti snažnije pozicioniranje na sadašnjim tržištima kao i širenje na nova. S druge, pak, strane francuska farmaceutska kompanija preuzela je 20-postotni udio od američkog Fidelity Diversified fonda, a pet posto je kupila od zaposlenika Zentive, čime je postala njen najveći investitor.

Naime, drugi po veličini vlasnik tvrtke, Ceska Pojistovna, posjeduje 12,3-postotni udio, a među malim dioničarima su Diversified International Fund, Raiffaisen Osteuropa Aktien te dio zaposlenika Zentive.