Belgijanci 'snimaju' dvije hrvatske banke

Iz burzovnih izvora ovih se dana doznaje da belgijska KBC banka ponovno 'snima' stanje u dvije domaće banke, Slatinskoj i Jadranskoj. Ako se ove najave pokažu istinitima, bio bi to četvrti pokušaj Belgijanaca da uđu na hrvatsko bankarsko tržište, odnosno preuzmu neku od  rijetkih preostalih domaćih banaka

     Da se u novije vrijeme  nešto zanimljivo događa u vezi sa Slatinskom bankom, upozorili su ovih dana i trgovci na Varaždinskoj burzi. Naime, protekli se tjedan u samo dva dana na toj burzi trgovalo s 13,5 milijuna kuna  (što je čak sedmina vrijednosti temeljnoga kapitala) teškim' paketom dionica banke, pri čemu im je cijena narasla 12 posto.

No, valja reći i da se o zanimanju banke KBC da kupi većinski paket dionica Slatinske, ali i  Jadranske banke, nije šuškalo od jučer, nego već prije najmanje šest-sedam mjeseci. Tada je podsjetimo, nakon prvih spekulacija o većem zanimanju Belgijanaca, ali i nekih drugih domaćih i stranih ulagača, za dionice tih banaka znatno porasla i njihova burzovna cijena.

Tako je, primjerice, cijena redovitih dionica Jadranske banke odmah nakon  prvih proljetnih informacija porasla 30-ak posto, na tadašnjih 12.150 kn, da bi danas već dosegle rekordnih 13.105 kuna. Inače, cijena dionica te banke od početka  godine do danas gotovo je udvostručena. Još su veći skok u postocima napravile redovite dionice Slatinske banke, čija je preračunana cijena u ovoj godini narasla 150 posto, na sada također rekordne 382 kune.

Iz belgijske banke KBC, istina, poručuju da su 'iznimno zainteresirani za ulazak na hrvatsko bankarsko tržište' , ali da još ne žele  govoriti o pojedinostima, odnosno o tome na koju su konkretno banku u novije vrijeme bacili ok. Drugim riječima, ne žele potvrditi, ali niti demantirati i najnoviju, prilično pouzdanu burzovnu informaciju da trenutačno analiziraju knjige u spomenute dvije  banke.

Na drugoj strani, iz krugova bliskih Jadranskoj banci, može se ovih dana čuti da o najnovijim najavama Belgijanaca vezanim uz 'due dilligence' i nemaju nikakva nova saznanja. U Upravi Slatinske banke, pak, ne kriju da 'ima više interesenata za ulazak u banku' te da ne isključuju i neku od najnovijih opcija', to prije što, kao što kažu, već dulje vrijeme i priželjkuju da u banku uđe snažan i pouzdan strateški partner. A jedan od takvih, slaže se i većina analitičara, zasigurno jest (i) KBC. 
   
Burzovni  analitičari posebno zanimljivima smatraju upornost  Belgijanaca da konačno i po svaku svaku cijenu 'upecaju'  neku od hrvatskih banaka. Naime, banka KBC se svojedobno zanimala i za Croatia banku te Hrvatsku poštansku, a od sredine prošle godine i za Splitsku  banku.  No, budući da su Belgijanci bili (ili još jesu) i vlasnici trećine udjela u Novoj ljubljanskoj banci, HNB im nije dopuštao ulazak sve dok se ne riješi pitanje duga Ljubljanske banke prema starim hrvatskim deviznim štedišama.

Sada, pak, kada KBC, prema nekim najavama, prodaje (ili je već prodao) udjel u Novoj ljubljanskoj banci, i to ponajprije zbog odluke slovenske vlade da mu ne dopusti preuzimanje natpolovičnog udjela u NLB-u, ni u Hrvatskoj više ne bi trebalo biti zapreka. O svemu tome, dakako ako i buide li aktualno - posljednju će riječ imati Središnja banka. Najnoviji povećani interes stranih, ali i nekih domaćih strateških ulagača, za Jadransku i Slatinsku  banku razumljiv je i očekuje se je jednostavno zato što je riječ o dobrim i stabilnim bankama.

Jadranska banka iz Šibenika, naime, ima nevelik temeljni kapital od 74 milijuna kuna, ali i poveću aktivu od 1,7 milijardi kuna, kao i znatan udjel u turističkoj branši. Uz to, banka već više godina za redom postiže i dobre poslovne rezultate. U prošloj je godini, primjerice, ostvarila neto dobit od gotovo 18 milijuna kuna i  dioničarima isplatila i dividendu. Slatinska, pak, ima aktivu 'tešku' 940 milijuna kuna, a u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila 9,1 milijun kuna dobiti.

Burzovni analitičari ističu da je ipak, još prerano donositi konačan sud o tome tko će, kad i za koju cijenu eventualno preuzeti Jadransku i Slatinsku banku, odnosno postati im budućim strateškim partnerom. Ako ni zbog čega, ono i iz razloga što je prilično dug put od prvih 'snimki' do čina preuzimanja neke banke. Jedno je ipak izvjesno.

S obzirom da stalno raste interes za dionicama i Slatinske i Jadranske banke, može se s velikom sigurnošću reći i da najnovija rekordna cijena njihovim redovitim dionicama na burzi zasigurno neće biti i posljednja, to prije što mnogi smatraju da su dionice obje te banke na tržištu  i dalje - podcijenjene. (N. Prskalo)