Belišće kreće na Mađarsku i Bosnu i Hercegovinu

Zaputili smo se na zapad prema Sloveniji, na istok prema Srbiji i Makedoniji, a sutra valja razmišljati o tome kako popuniti tržišta Mađarske i BiH. To je vjerojatno jedan od sljedećih poteza

Razgovarao: Filip Horvat
 
Belišće d.d., odnosno grupa Belišće danas zapošljava 3.600 radnika, od kojih je 1.500 u sjedištu. U Belišću srce sustava čine tvornice s proizvodnjom 210.000 tona ambalažnog papira i 31.000 tona kartonske ambalaže, što daje 90 posto ukupnih prihoda. Ostali zaposlenici su s deset tvornica ambalaže Valkartona premrežili Sloveniju, zagrebački Unijapapir skuplja stari papir u cijeloj Hrvatskoj, skopska Komuna pokriva makedonsko tržište ambalažom, koprivnički Bilokalnik proizvodi 17.000 tona valovite ambalaže, beogradski Inos papir servisu prikupi 30.000 tona starog papira.

Ukupni prihod je 200 milijuna eura. Izvoz čini čak 75 posto proizvedenog papira, a Belišće drži 80 posto prikupljenog starog papira u Hrvatskoj. Takvim podacima Belišće izaziva respekt u poslovnom svijetu, no u vezi s poslovima iz njihove djelatnosti u medijima se češće čuje riječ malih papirnih tvrtki. U jednom od rijetkih razgovora za novine prvi čovjek Belišća, Vlado Jerbić, objašnjava razloge slabe zastupljenosti u javnosti 

- Belišće je samozatajna tvrtka jer se posljednjih 15-ak godina intenzivno bavimo restrukturiranjem tvrtke, akvizicijama i širenjem poslova u Hrvatskoj i susjednim državama. Nismo se previše prezentirali i stoga što smo proizvođači industrijskih roba koje nisu namijenjene krajnjim korisnicima, ali osnovni je razlog to što smo nastojali što temeljitije reorganizirati vlastitu tvrtku, pripremiti je za priključenje Hrvatske EU, i tu nismo štedjeli ni vrijeme ni rad, ni sebe. Tek kad se ta faza odradi i polako počne privoditi kraju, otvorit ćemo se više prema javnosti.

* Belišće je premrežilo Sloveniju, Hrvatsku i Makedoniju, snažno je prisutno na tržištu BiH i Srbije, a najveći kupci su iz zemalja EU.

- Ugledajući se na velike svjetske kompanije, razvijali smo tvornicu papira kao matičnu i oko nje tvornice ambalaže koje su potrošači našeg papira, a istodobno zadovoljavaju potrebe kupaca ambalaže na tom području. Otišli smo na zapad prema Sloveniji, na istok prema Srbiji i Makedoniji, a sutra valja razmišljati kako popuniti tržišta Mađarske i BiH, što je vjerojatno jedan od sljedećih poteza. Na tržištu EU završi 75 posto izvoza našeg papira, pa su nam najveći kupci u Sloveniji, Italiji, Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, Grčkoj, dok dio završava i u prekomorskim zemljama. Mnogo vremena i sredstava potrošili smo na restruktruriranje vlastite kompanije, podizanje produktivnosti, modernizaciju proizvodnje, uštedu na potrošnji energije, proširenje proizvodnog programa i na rješavanje pitanja ekologije i danas se možemo nositi i s najjačim svjetskim kompanijama. One imaju prednost u veličini proizvodnje, a naša je prednost brzina reakcije, pa je naš servis za kupce papira daleko bolji od servisa
 bilo koje multinacionalne kompanije.

*O vrijednosti tvrtke govore i vrijednosti dionica, a cijena dionica Belišća u stalnom je porastu.

- Od studenoga 1992. godine kad je izvršena privatizacija firme zaposlenici su vlasnici 50 posto, 20 posto Međunarodna financijska organizacija (IFC), 15 posto Privredna banka Zagreb, a ostalo su različiti financijski fondovi, privatne i fizičke osobe iz raznih dijelova Hrvatske. Posljednjih 14 godina vlasnička se struktura gotovo nije mijenjala a među ostalim omogućila je dosta snažan i stabilni razvoj Belišća. Nominalna vrijednost dionica je 300 kuna, u trenutku pojavljivanja na burzi oko 40 kuna, a danas 500 kuna sa snažnim trendom rasta.

* Belišće d.d., u Belišću, danas zapošljava 1.500 radnika. Gasili ste i privatizirali pojedine segmente bivšeg kombinata, ali i doveli strateške partnere poput Kruppa? Koja je cijena i kvaliteta outsourcinga?

- U posljednjih 15 godina u rast i razvoj proizvodnje uložili smo približno 75 milijuna eura, a novi strojevi i tehnologija imaju veću produktivnost, ali traže manji broj radnika. Dio radnika otišao je u mirovinu, a sporazumne prekide radnog odnosa korektno smo platili vodeći računa o socijalnom elementu, pa nijedan slučaj nije završio na na sudu.

Dio radne snage smanjio se putem outsourcinga koji se u firmi primjenjivao cijelo vrijeme. Izdvojene su pojedine cjeline koje su nastavile raditi u istom tvorničkom krugu, ali su privatizirane i danas su s matičnom firmom u kooperantskim odnosima. Dio poslova nalaze na slobodnom tržištu i posluju još bolje nego prije odvajanja. Tu se privatizacija pokazala kao pun pogodak.

Prije desetak godina najveći problem Belišća bila je tvornica strojeva koja je izrađivala strojeve za brizganje plastičnih masa i uglavnom prodavala na tržištu Sovjetskog Saveza i bivše Jugoslavije. Raspadom tih tržišta prijetila joj je sudbina ostatka hrvatske metaloprerađivačke industrije, ali 1998. godine uspjeli smo sklopiti joint venture ugovor s Kruppom.

On je u prvoj fazi kupio 60 posto tvornice, a nakon dvije godine još 35 posto, dok je Belišću ostalo pet posto. Poslije je vlasnik postao Tyssen-Krupp, a sada je Harburg Maschinen Bau, ali promjena vlasnika nije se osjetila u proizvodnji. Novi vlasnik donio je izvanrednu proizvodnju strojeva za proizvodnju automobilskih guma i u Belišću postao vodeći proizvođač te vrste strojeva u svijetu. Kod nas su ga privukli uvjeti  i visoko kvalitetna radna snaga.

* I jeftina?!

- Ne može se reći jeftina jer oni korektno plaćaju. To nisu njemačke plaće, ali su korektne i redovite hrvatske plaće. Tu su zatekli opremu i industrijsko znanje zaposlenika koji su, zajedno s tržištem i organizacijom koje je donio Krupp, bili presudni za uspjeh, pa je to jedna najboljih inoakvizicija u Hrvatskoj. Zapošljavaju više od 400 radnika u tvrtki i oko 400 u kooperaciji, što je više nego prije 1990. godine.

* Koja je bila ključna 'mrkva' koju ste ponudili Kruppu?

- Nije bilo ključne mrkve, nego fer odnos u stilu 'win-win'. Belišće je sretno što je spasilo proizvodnju i radna mjesta, a Krupp je naišao na uvjete prihvatljive za proizvodnju u Hrvatskoj.

Poučeni dobrim iskustvom, u Belišće je došla još jedna Kruppova tvornica. To je Turbinen komponenten koja proizvodi turbinske komponente za aviomotore što se ugrađuju u avione Boeinga i Airbaga. Dakle, također vrhunska svjetska proizvodnja.

* Belišće je veliki izvoznik, respektabilan na državnoj razini, ali veliki izvoz znači i velike probleme.

- Belišće je uvijek među 12-ak najvećih izvoznika u Hrvatskoj jer 75 posto proizvodnje papira i 35 posto proizvodnje ambalaže završava na svjetskom tržištu, ali s monetarnom politikom kakvu vodi Hrvatska teško je biti izvoznik. Izvoz je vezan uz kunu koja prečesto aprecira što sigurno ne odgovara stanju hrvatskog gospodarstva, a s druge strane troškovima smo vezani uz hrvatsko tržište.

Ti troškovi vrlo lako rastu, pa ako i uspijemo napraviti pomak u svjetskim cijenama, on se poništi apreciranjem kune. Posljednjih nekoliko godina apsolutno nije naklonjeno hrvatskim izvoznicima, i to je jedan od razloga zašto je pokrivenost izvoza uvozom manja od 50 posto.

Međutim, problem izvoza morat će se riješiti. Neće se u nedogled moći gurati glavu u pijesak jer će cijena za to biti previsoka. Hrvatska hitno mora napraviti vlastitu bilancu, reći što znači ovakva monetarna politika, a što preuzete obveze i zaduženost unutar zemlje. Na osnovi te bilance morat će se donijeti zaključak o optimalnom putu za Hrvatsku.

* Na domaćem tržištu ste lider, a konkuriraju vam manji domaći i veliki strani proizvođači papira i ambalaže.

- Na tržištu Hrvatske u papiru i ambalaži smo apsolutno dominantni proizvođač, ali granice su potpuno otvorene pa je i konkurencija snažna. Tu su prisutne domaće, ali i strane svjetske firme od kojih većina ne proizvodi u Hrvatskoj, nego izvozi svoje proizvode u Hrvatsku, i to ne samo neposredno kao ambalažu nego putem roba zapakiranih u ambalažu.

Srećom, dio konkurentnosti putem osiguranja potrebnih sirovina za proizvodnju postupno dolazi u Hrvatsku, pa očekujemo da će se narednih godina bitno povećati stupanj reciklaže starog papira koji je osnovna sirovina za proizvodnju ambalažnog papira.

 *Papir je u Hrvatskoj sirovina za koju donedavno nisu postojale pretpostavke za skupljanje u većim količinama.

 - Daleko veće količine završavale su u deponijima umjesto da su se skupljale. Unatoč tomu, Belišće je prije 12 godina kupilo Unijapapir iz Zagreba, vodeću hrvatsku kompaniju koja danas skuplja oko 80 posto svih količina starog papira u Hrvatskoj i potom ga isporučuje Belišću, Hartmanu i PAN-u. Uložili smo približno 15 milijuna eura u kupnju nekretnina, zemljišta, objekata, transportna sredstva, tisuće kontejnera, sortirnice, prese, dakle u golemu logistiku i mrežu koja prati sakupljanje starog papira. Očekujemo da će se u narednim godinama približavanjem EU sve više poštovati i standardi EU, a to bi nam trebalo ići u prilog.

Nije svejedno hoće li se sirovina osigurati ovdje i transportirati s manje udaljenosti ili ćemo kupovati prijeko potrebne sirovine po europskim zemljama i plaćati visoke transportne troškove prijevoza. Uostalom, Belišće je prošle godine uvezlo više od 100.000 tona starog papira. Po kapacitetu smo 10 puta veći od sljedećeg proizvođača papira ili kod ambalaže sedam puta, ali ulagati u razvoj mreže nije ni lagan, ni jeftin ni brz posao. Treba mnogo znanja i sredstava da bi se taj posao odvijao kako treba.

To nije isto što i kupovati stari papir na blagajni poduzeća i plaćati ga u kešu, a koliko je tko zaista prikupio starog papira najbolje se vidi iz plaćenog PDV-a. Ti su podaci dostupni u Poreznoj upravi i Ministarstvu financija gdje se može vidjeti tko je proteklih godina radio na prikupljačkoj mreži, skupljao stari papir, plaćao dobavljače, a tko je eventualno nešto radio na sitno i na crno.

 
* To će vam sutra biti i glavni argument za dobivanje koncesije o skupljanju starog papira.

- Apsolutno. Danas samo Unijapapir ima stvorene uvjete i infrastrukturu za skupljanje starog papira u Hrvatskoj. Osim toga, Unijapapir je razvila odlične odnose sa školama i potiče kod djece naviku skupljanja starog papira. Nagrađujemo najbolje kako bi se kod svih ljudi stvarala navika da je papir korisna sirovina i da ga ne treba bacati nego skupljati. U takva se ulaganja u Hrvatskoj upušta jedino Unijapapir i nitko više.

U narednih nekoliko mjeseci vjerojatno će se dodijeliti koncesija, a zbog činjenica o plaćenom PDV-u, količinama, mreži, suradnji sa školama i drugim pokazateljima Unijapapir je u apsolutnoj prednosti u odnosu na bilo koju drugu kompaniju. Osim toga, imamo odlične odnose i sklopljene ugovore s gotovo svim komunalnim poduzećima i specijalnim firmama koje lokalno skupljaju stari papir, a Unijapapir ga od njih otkupljuje, sortira, balira i isporučuje krajnjem kupcu.

* Je li moguće izbjeći gužve i nervozu građana kakve se pratile početak skupljanja plastične ambalaže?

- Unijapapir je specijalizirana firma za skupljanje starog papira i taj će se posao odvijati bezbolno, a nacionalni ciljevi koji su postavljeni Pravilnikom o ambalažnom otpadu ostvarit će se i brže nego što su zacrtani. Snaga Unijapapira najbolje se potvrdila na primjeru pet ambalaže čije bi se skupljanje vrlo teško odvijalo bez potpore Unijapapira. Već smo na sirovini za koju nismo specijalizirani pokazali snagu Unijapapira, a vjerujem da će i građani sve više pozornosti posvećivati starom papiru.

Naše je da im omogućimo odlaganje papira na određeno mjesto, a kada dođe do promjene čipa u glavama, rezultati će biti i veći. Možemo postaviti i 100.000 kontejnera, ali sve je to uzalud ako se ne promijeni svijest, a ona se najbolje mijenja nagradom ili kaznom za izvršeni posao. Sve se u životu svodi na mrkvu i batinu. I kak je iječ o djetetu i o firmi.

* Interes za dobivanjem koncesije pokazuju i druge tvrtke. Može li netko ugroziti Belišće?

- Pravo je i ostalih firmi da se jave na natječaj, a očito su nekima apetiti daleko veći od mogućnosti. Jedno je javiti se na koncesiju, odgovoriti potrebama i ispuniti nacionalne ciljeve, a drugo je javiti se na koncesiju i godinama ne činiti ništa nego pričati o nekakvim investicijama u budućnosti.

Belišće i Unijapapir te su investicije već odradili i spremni smo za koncesiju, za razliku od drugih koji samo obećavaju da će sutra eventualno nešto investirati.

* Nedavno je Marinko Mikulić, vlasnik Pana, nazvan 'hrvatskim kraljem papira'. Jeste li vi onda 'kralj papira europskog jugoistoka'?

- Nismo nikakvi kraljevi, ni hrvatski ni regionalni. Belišće je samo firma i zaposlenici koji ozbiljno i odgovorno rade posao za koji smo nominirani. U Hrvatskoj postoji samo jedna 'kraljica', a to je 'snježna kraljica' Janica Kostelić koja s punim pravom nosi tu titulu.

Svi ostali samozvani kraljevi, kojih ima sve više, očigledno su potaknuti saznanjem da kraljevi u svojim zemljama ne plaćaju poreze. Iako su vodeći hrvatski biznismeni, Ivica Todorić se nikada ne predstavlja kao 'kralj trgovine', ni Ivan Ergović se ne naziva 'kraljem cementa', pa ni mi nismo 'kraljevi'. Oni mali koji žele biti kraljevi očito imaju nekih drugih ambicija.