Arhiva

Bez 50 posto najmoprimaca banke i ne žele razgovarati o financiranju

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Prvi veliki trgovački centar u Istri Histria Mall vrijedan 30 milijuna eura vrata će otvoriti malo kasnije nego što se očekivalo jer su zbog krize trgovci odobrenje morali tražiti iz centrala, a banke teže odobravaju kredite.

razgovarala Darija Tabulov-Truta 
[email protected]

Iako se prije nekoliko godina najavljivalo otvorenje dvaju trgovačkih centara u Puli, čini se da će prvi veliki trgovački centar u toj regiji niknuti u naselju Fancinka u Poreču. Glavni investitor projekta Histria Malla jest tvrtka Poreč centar d. o. o. iza koje stoje tri mlada poduzetnika; Igor Paurević, Josip Delač te kao glavni investitor Borna Vladislav Korejzl, nasljednik i unuk osnivača Dinersa Hrvatska pokojnog Žarka Kraljevića. Svjestan da ne može izbjeći povezivanje s donedavno jednim od najvažnijih hrvatskih biznismena, kao ni spominjanje nemalog naslijeđa koje je s obitelji baštinio od legendarnog Mister Dinersa, kako su ga mediji zvali, 30-godišnji Korejzl i ne pokušava izbjeći tu temu. Uvjeren je da će nakon otvaranja Histria Malla i prelaska na nove poslovne projekte koje već osmišljava dokazati da je od djeda naslijedio i poslovni dar. Histria Mall u Poreču projekt je vrijedan 30 milijuna eura, a imat će 24 tisuće četvornih metara bruto površine, 60-ak lokala i veliku parkirališnu površinu.

• Kada bi prvi istarski trgovački centar trebao otvoriti vrata?
- Otvorenje očekujemo potkraj ove godine ili u travnju 2012. To još moramo dogovoriti s najmoprimcima, pa kada nam oni kažu svoje želje, prilagodit ćemo dovršetak gradnje njihovim zahtjevima. Naime, kako je Istra ponajprije turistička regija, a prema studiji koju je za nas radio Colliers International, za priobalno područje travanj je najbolje vrijeme.

• Niste li prema nekim najavama već trebali otvoriti Histria Mall? Što je zapelo?
- Platili smo danak neiskustvu u ovako složenim projektima. U početku smo, naime, mislili da će sve to biti znatno jednostavnije, no kada smo se upustili u realizaciju projekta, uvidjeli smo da je bolje raditi sporije i opreznije ako želite da sve bude čisto, bez pogrešaka i propusta. Trebalo nam je gotovo dvije godine za izvedbu projekta, pa zatim za rješavanje financiranja. Danas je vrlo teško riješiti pitanje najma. Još donedavno najmoprimci zapravo nisu vodili tako strogo računa o tome u koji trgovački centar ulaze, bilo im je važno nametnuti se našem tržištu, a danas pažljivije biraju. Osim toga još do prije dvije godine bilo je dovoljno imati potpisane ugovore za 30 posto prodajne površine, a banke danas traže više od 50 posto potpisanih ugovora o najmu i bez toga i ne žele razgovarati o financiraju. Prvih 30 posto relativno smo brzo riješili, a zatim nije bilo lako. Srećom, uspjeli smo, pa danas za 65 posto prodajnih mjesta imamo potpisane ugovore. Nije bilo upitno žele li oni ući u tako atraktivan centar do kojeg se lako dolazi iz svih djelova Istre. Sve su te tvrtke s početkom krize, za razliku od prije, za takve projekte morale dobiti odobrenje izvana, iz svojih centrala, što je ponovno oduljilo stvari. Srećom, i to je iza nas.

Uložile i baka i mama
Koliko mi pomaže što sam unuk Žarka Kraljevića, toliko mi i odmaže
• Koliko vam je obiteljska povezanost sa Žarkom Kraljevićem pomogla, a koliko odmogla?
- Činjenica je da je moj obiteljski background pomogao. Nedvojbeno da to što se zna podrijetlo novca te da nije riječ o nekoj sumnjivoj priči olakšavalo pregovore s bankama i najmoprimcima. A s druge pak strane ta je činjenica do mene često dovodila ljude koji su me željeli prevariti. Osim toga primjećujem puno jala. Čim smo započeli s projektom, neki su nam pokušali prišiti određene malverzacije pa se više od drugih moramo dokazati kao pošteni i uspješni biznismeni. No iako, naravno, nije mala stvar startati s kapitalom koji sam naslijedio, moj najveći kapital jest to što sam imao prilike raditi uz djeda odmah nakon što sam završio međunarodnu ekonomiju na bečkom Websteru. Ne mogu prežaliti što nije poživio još barem pet godina da još više mogu naučiti od tako iskusnog i vještog, karizmatičnog čovjeka.

• Jesu li i ostali nasljednici s vama u projektu ili ste sami ušli u to?
- Baka i mama također su ušle u projekt nakon što sam ga izložio. Imam njihovu potpunu potporu i od supruge. Istina, i bez toga bih se upustio u ovaj projekt jer doista vjerujem u njegovu uspješnost.

• Možete li najaviti neke brendove koji će se naći u Histria Mallu? Ima li među njima nekih koji još nisu zastupljeni u Hrvatskoj?
- Težili smo nekim vanjskim brendovima poput Spara, Müllera, Limonija, Hervisa, New Yorkera, Deichmanna, dm-a... Svi ti brendovi koji dobro posluju diljem Hrvatske prvi put će se pojaviti u Istri i vjerujem da će napraviti veliki bum. Spar nam je, recimo, već potpisao pristojnu kvadraturu, a sad već imamo naznake da će uzeti još 1.000 četvornih metara. To je doista odlična pozicija jer Istra ima najdulju turističku sezonu, a neki čak predviđaju da će Poreč po važnosti prestići Pulu.

• Koja banka stoji iza vas?
- Ne bih još o tome, ali banka nas financira sa 70 posto, a 30 posto je naših sredstava.

• Zašto dosad nisu uspjeli pokušaji otvaranja trgovačkog centra na tako dobroj lokaciji kao što je to regija Istre?
- Koliko mi je poznato, bilo je naznaka da će se otvoriti Pula Gate centar i Poslovno trgovački centar Šijana u Puli, ali očito se nešto zakompliciralo. Je li riječ o pravnim, financijskim problemima ili nečemu trećem, doista ne znam.

• Projekt Pula Gate startao je u isto vrijeme kada i vi, znači da ste računali na konkurenciju?
- Oni su krenuli godinu dana prije. Računali smo na konkurenciju s njihove strane, koja će doći prije ili poslije. Prema studiji isplativosti koju smo radili s Colliersom i tvrtkom M2 iz Graza, iza koje su Supernovini centri, na pulsko tržište nismo ni računali. Planirali smo pokriti područje od Poreča, prema Rijeci i Kvarneru. Očito da sad kratkoročno možemo računati i na pulsko tržište. Prema našim analizama, Istra može podnijeti dva veća trgovačka centra, a sve upućuje na to da je Poreč najpovoljnija lokacija.

• Na kakav ste prijam naišli u samom Gradu Poreču?
- Sjajan. Riječ je o iznimno profesionalnoj i efikasnoj gradskoj upravi, koja nam je dala maksimalnu potporu. Svjesni su koliko ćemo novih radnih mjesta otvoriti i koliko ćemo ljudi privući. Platili smo prvu ratu komunalija, inače ne bismo ni dobili građevinsku dozvolu, a poslije ćemo to financirati iz sredstava banke. No, primjerice, kada smo kupili zemljište i pitali kakva je situacija oko građevinske dozvole, koje još uvjete moramo zadovoljiti i koliko bi to sve moglo trajati, rekli su nam: ‘Onoliko brzo koliko vi brzo možete crtati!’ I, doista, tako je bilo. Štoviše, vrlo brzo sagradili su nam i prilazne ceste, rotor, kolnik oko terena. Ne znam ima li to negdje drugdje u Hrvatskoj. Stoga je naš glavni izvođač tvrtka M-profil započela s radovima na temeljima.

• Je li Poreč centar grupa okupljena iz prijateljstva ili ste već surađivali na nekom projektu?
- Bivšeg predsjednika Uprave Metroneta Igora Paurevića i Josipa Delača koji je radio u Vodatelu upoznao na sastancima u Dinersu gdje sam radio uz djeda, a poslije smo se i neformalno počeli družiti. Zapravo je sve započelo kada me je Igor jednom zapitao bih li ušao u neki projekt i iznio mi plan, a zatim se sa svojim idejama priključio i Josip. Tako da jest riječ o prijateljskom partnerstvu. Istina, ja sam najveći investitor, ali i oni imaju svoje udjele, stoga svi želimo da projekt uspije. Važno mi je povjerenje koje dijelimo, a pokazalo se da je svatko jači na nekoj drugoj strani pa se odlično nadopunjujemo.

• Kad očekujete povrat sredstava?
- Čim počnemo raditi, vjerujem da ćemo početi nešto zarađivati, ali kao i većina investitora otvoreni smo za ideju o prodaji nekom fondu ili jakoj kompaniji nakon što centar proradi. Ili prodaji dijela udjela, ali o tom potom.

• Koje poslove kroz vaše tvrtke Teq Adriatic i Novi put namjeravate razvijati?
- Nakon otvaranja Histria Malla voljeli bismo se upustiti u pokretanje proizvodnje, možda hrane, ili se upustiti u neki posao s energijom. U svakom slučaju, u neki dugoročni projekt. Imamo nekoliko opcija, ali zasad ne bih o tome.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci