Bez brige zbog duga

Hrvatsku ne bi trebao brinuti previše zabrinjavati problem inozemnog zaduženja, uprkos razini duga od 82,7 posto BDP-a. Ta je razina visoka u usporedbi sa zemljama poput Poljske, Rumunjske ili Makedonije čiji je inozemni dug ispod razine 50 posto BDP-a, ali je još daleko od razine duga Latvije s 113 ili Estonije s 96 posto BDP-a, iznosi u listopadskom izdanju Business Monitor International

Razlog zbog kojega si Hrvatska i njeni povjerioci mogu priuštiti da ne budu zabrinuti visinom duga jest njegova struktura, koja se ocjenjuje relativno solidnom. Smanjeni udjel države u inozmenom zaduženju, koje je palo na 22 posto, i veći udjel banaka i poduzetničkog sektora, koji se zapravo krije u kategoriji «ostalih korisnika» inokredita ukazuje zapravo na sve veću ulogu privatnog sektora u ekonomiji, a brza ekspanzija financijskog sektora donijela je i veći opseg kreditnih plasmana. Budući da je 90 posto bankarskog sektora u vlasništvu inozemnih banaka, taj trend nije previše zabrinjavajući jer se može očekivati da će u slučaju nevolja banke strani vlasnici 'pokriti' svoje hrvatske operacije, zaključuje BMI.

Štoviše, kratkoročne obveze čine samo 16,5 posto vanjskoga duga, što je vrlo dobro u usporedbi s trima baltičkim zemljama, Češkom, Poljskom, Slovačkom, Bugarskom i Rumunjskom. Očekuje se da će Hrvatska i dalje poboljšavati svoju poziciju i nekim unutarnjim reformskim potezima, koji su dio procesa približavanja Europskoj uniji, a u što spadaju stroža budžetska ograničenja, smanjenje subvencija brodogradnji i drugim velikim gubitnicima, reforma skupoga zdravstvenog sustava i jačanje konkuretnosti ekonomije. (Davorka Zmijarević)