Bez dionica s respektabilnim dnevnim prometom nema stabilizacije tržišta

Iako su fond menadžeri položili ispit prve ozbiljne krize hrvatsko će tržište biti zrelo tek kada svojim ulagačima budu mogli reći: obustavljamo trgovinu na mjesec dana dok se tržište ne stabilizira i onda ponovno krećemo s trgovinom! 

Tržišna kapitalizacija svih dionica izlistanih na Zagrebačkoj burzi teška je 280 milijardi kuna. Otvoreni investicijski fondovi upravljaju imovinom vrijednom 20,3 milijardi kuna (oko 15 mlrd je u obvezničkim i dioničkim fondovima) dok mirovinski fondovi drže 21,1 milijardu kuna. Podaci su to fondovske industrije okupljene u Opatiji, koja je pokušala odgovoriti na pitanje zašto se dogodio pad tržišta, kakva se iskustva iz toga mogu izvući i što možemo očekivati u ovoj godini. Svi su se izlagači osvrnuli na još svježe optužbe na račun mirovinskih fondova, koji su povlačenjem svojih uloga iz investicijskih fondova tržište kapitala snažno gurnuli prema dolje.

Svaki puta kada su «mirovinci» povlačili svoje uloge  iz fondova i dionica, a bilo je to u srpnju i studenom prošle godine i početkom ove, Crobex se strmoglavio, ustvrdio je predsjednik Uprave PBZ Investa Marko Orešković. Problem je, kaže, što tržištem vladaju glasine. Ako mirovinci daju zahtjev za povlačenjem novca iz nekog fonda, ta je informacija na tržištu za pola sata – i ulagači odmah kreću s rasprodajom svojih portfelja. Nezrelost ulagača potvrđuje i to što se novac iz dionica preselio u banke. Za to, kaže Orešković, nije bilo potrebe. Jest da su dionički fondovi otkliznuli 30-ak posto, no u banci će na štednju po viđenju dobiti manje od 1% dok su prinosi novčanih fondova nekoliko puta veći, oko 4%, a ulagači ih zaobilaze.

Dinko Novoselec, prvi čovjek AZ mirovinskog fonda pokušao je objasniti kako je, bez obzira na dugoročnost njihova ulaganja, svakodnevna likvidnost velik problem. Novoselec kaže kako se pad tržišta kapitala zbog pada cijene dionica ne može nazvati krizom – kriza je stanje potpune nelikvidnosti na tržištu. Kako bi smanjili rizik, mirovinski su fondovi prodajom portfelja iz investicijskih fondova morali održavati vlastitu likvidnost. S time se složio i Josip Galinec, direktor tvrtke TO ONE. «Imamo mišiće, odličnu tržišnu kapitalizaciju, veću i od Budimpeštanske burze, ali nemamo kisik, nemamo likvidnost». Utoliko su špekulanti na tržištu (a takvih je 90%) dobrodošli – u volatilnim vremenima kakva su sada, oni ubrizgavaju potrebnu likvidnost na tržište.

Što poslije krize? Galinec predviđa kako će cijela godina biti volatilna. Stabilizacije tržišta neće biti sve dok nemamo velikih «sidrišta», dionica s respektabilnim dnevnim prometom. Iako su fond menadžeri položili ispit prve ozbiljne krize (unovčili su svaki zahtjev investitora, kako bi zadržali njihovo povjerenje) hrvatsko će tržište biti zrelo tek kada svojim ulagačima budu mogli reći: obustavljamo trgovinu na mjesec dana dok se tržište ne stabilizira i onda ponovno krećemo s trgovinom! Oporavak će biti selektivan, kriza bi, ako ništa drugo, mogla pokazati koje su dionice spremne preživjeti turbulentna vremena, zaključuje Galinec.  (Gordana Gelenčer)