Bez fiskalne konsolidacije Hrvatsku očekuje vegetiranje

Razočaravajućih 0,7 posto rasta BDP-a u trećem prošlogodišnjem kvartalu posljedica je naglašeno loše domaće potražnje i da nije bilo pozitivnog utjecaja turističke sezone vjerojatno uopće ne bi bilo rasta i vjerojatnije je da bi govorili o novom padu BDP-a - stoji u ovotjednim PBZ analizama.

Kada se govori o pozitivnom doprinosu neto izvoza u trećem kvartalu 2011. govori se o 2 posto realnom rastu izvoza i 8,3 postotnom padu uvoza. S obzirom dakle da niti u tom kvartalu nije zabilježena značajnija pozitivna stopa rasta BDP-a razloga za optimizam zapravo i nema.

- Naše je očekivanje da će četvrti kvartal prošle godine donijeti ponovnu stagnaciju gospodarskog rasta uz naglašeni rizik novog pada BDP-a. U takvim okolnostima naša trenutna procjena govori da će se ukupni rast BDP-a u 2011. kretati negdje oko nule, uz mogućnost da taj rast ovisno o kretanjima u zadnjem kvartalu bude blago negativan/pozitivan, no u okvirima statističke greške - stoji u analizi koju potpisuje Ivana Jović.

Kraj godine donio je ponovni rast nezaposlenosti na preko 300 tisuća, a s obzirom na usporavanje europskih gospodarstava došlo je i do usporavanja robnog izvoza. Prema podacima DZS-a ukupni robni izvoz tijekom listopada i studenog smanjen je za oko 17 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije - izvoz u Italiju je primjerice smanjen za gotovo 30 posto, a u Njemačku za 8 posto. Uvoz je smanjen za oko 4 posto, što će zasigurno smanjiti razinu pozitivnog doprinosa neto inozemne potražnje BDP-u.

- Smatramo da će 2012. godini biti prelomna s više aspekta. Naša je trenutna procjena da će ova godina donijeti pad BDP-a od 1 posto. Iako je i ta stopa sama po sebi zabrinjavajuća (s obzirom da nas svrstava u red rijetkih gospodarstava s nizom od 4 recesijske godine) moramo napomenuti da svaki
daljnji eksterni šok stvara dodatni pritisak da Hrvatska u 2012. zabilježi i veći pad - kaže ye u analizi.

U kratkom roku prvenstveno se govori o vanjskim šokovima u smislu prelijevanja novog vala krize u EU putem uobičajenih transmisijskih mehanizama, a činjenica je da će i neophodna fiskalna konsolidacija imati dodatan negativan učinak na kretanje BDP-a. No, s obzirom na protekle tri izgubljene godine u kojima se fiskus mogao konsolidirati a nije, analitičari PBZ-a smatraju da je ova godina presudna i idealna prilika za fiskalnu konsolidaciju i postavljanje temelja dugoročnog održivog rasta.

Bez toga Hrvatsku u srednjeročnom razdoblju očekuje vegetiranje na prosječnom rastu od oko 2 posto, ako i toliko. Rejting agencije vrlo su jasne u
svom stajalištu da će bez adekvatne fiskalne prilagodbe, reformskih zahvata i reformi javnih poduzeća doći do pada rejtinga na razinu smeća. Pad rejtinga poskupit će izvore financiranja što će se odraziti ne samo na državno financiranje već i na financiranje privatnog sektora, a u tim uvjetima postizanje gospodarskog rasta te nužno i fiskalna održivost postaje upitna.