Bez povećanja poticaja sve manje novih ugovora

Tijekom sedam i pol ovogodišnjih mjeseci pet je naših stambenih štedionica zaključilo oko 96.000 novih ugovora o štednji vrijednih gotovo pet milijardi kuna, što je otprilike 7 -postotno povećanje u odnosu na isto razdoblje lani. Uspjeh je tim značajniji zna li se da su naše štedionice i u prošloj godini imala otprilike istu stopu rasta novog ugovaranja.

Najviše novih ugovora , oko 26.300, u proteklom je dijelu godine zaključila Prva stambena štedionica. Iza nje su Wüstenrot i Raiffeisen štedionice sa ukupno oprlilike 40.000 novih ugovora, s tim da su dvije najmlađe: PBZ-stambena i HPB– štedionica u proteklom dijelu godine sklopile preostali broj štednih ugovora . - Povećan interes štediša za novo ugovaranje i u ovoj je godini bio za očekivati iz razloga što je i nadalje štednja u stambenim štedionicama jedna od najisplativijih i najsigurnijih manjih investicija na domaćem financijskom tržištu.Uz to, štedionice odobravaju i jedan od najpovoljnijih stambenih kredita. Naime, neki naši krediti za međufinanciranja imaju fiksnu kamatu od samo 3 do 4 posto, mogu se brzo dobiti, u većem iznosu, a i na rok otplate do 24 godine.Pri svemu tome iznimno je važno da naše kamatne stope, za razliku od kredita koje daju poslovne banke, ostaju fiksne u cijelom razdoblju otplate kredita-pojašnjava Ivan Ostojić, član Uprave Wüstenrota.Iz naših štedionica, pak, doznajemo kako im u proteklom dijelu godine baš i ne „ ide tako dobro „ na planu novog kreditiranja.

Naime, većina naših štedionica u sedam i pol ovogodišnjih mjeseci bilježi stagnaciju, pa i pad ukupna kreditiranja ,neke u prosjeku i do 20-ak posto, u odnosu na isto lanjsko razdoblje.U našim štedionicama ističu da razloge ovogodišnjeg pada ukupna kreditiranja treba tražiti i u skromnom priljevu novih depozitnih sredstava kojima bi se pokrio velik rast potražnje pogotovo za kreditima za međufinanciranje. Rješenje tog problema odgovorni ljudi iz pet naših stambenih štedionica vide (i) u povećanju poticaja za stambenu štednju. Naime, traže prije svega povećanje osnovice za državne poticaje s 5.000 na 7.000 kuna, odnosno godišnjih državnih poticaja sa sadašnjih 750 na barem 1.200 do 1.250 kuna po ugovoru, tj.na približno istu razinu kakva je bila do prije četiri godine, kada se, prema mnogima, nepromišljeno išlo (i) na smanjivanje poticaja. Ujedno, mišljenja su da bi ubuduće na povoljniji stambeni kredit trebali moći isključivo računati samo oni klijenti štedionica koji su u fazi štednje proveli određeno (čitaj : duže) razdoblje i uštedjeli odgovarajući dio vlastitih sredstava.Ponovno bi povećanje poticaja,kažu stručnjaci,zasigurno ju omasovili , odnosno privukli više građana na štednju,a za otprilike i do trećine podiglo priljev depozitnih sredstava u štedionice, što bi na kraju rezultiralo i davanjem na godišnjoj razini ne više (samo) milijardu kuna kao lani ,nego i do 1,4 milijarde kuna povoljnih stambenih kredita. No, kako trenutačno stvari stoje, na poticaje će se, ipak,dijelom i zbog „manjka„ sredstava u proračunu - trebati sačekati, pa će i naše stambene štedionice, čini se, biti (pre)zadovoljne dočekaju li kraj godine na približno istom (tj. milijardu kuna, kao i lani ) iznosu odobrenih stambenih kredita (N. Prskalo)