Bilijun eura za europsku energetsku sigurnost
Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger danas će predstaviti plan ulaganja u novu plinsku i električnu mrežu, u električne autoputove te u mrežu od oko 8.000 kilometara za transport i skladištenje stakleničkih plinova, pokazuje dokument u koji je uvid imala agencija Reuters.
Naziv dokumenta je "Prioriteti energetske infrasturkture za razdoblje 2020.-2030. - plan integrirane europske energetske mreže". Oettinger je prošloga tjedna predstavio energetsku strategiju za sljedeće desetljeće u kojoj je naglasio da će u tom razdoblju biti potrebna ulaganja od jednog bilijuna eura kako bi se ojačala energetska sigurnost. Danas će objaviti dokument koji slijedi tu strategiju a vezan je uz infrastrukturne prioritete za razdoblje od 2020. do 2030.
Oettinger je dobio potporu za planove o gradnji električnih autocesta, kojima bi se distribuirala električna energija iz vjetroelektrana u Sjevernom moru i solarna energija s Mediterana. Radi se o velikim električnim kablovima u smjeru sjever-jug kojima bi do središnje Europe dolazila električna energija i sa sjevera i s juga. Međutim, reakcije na ideju o tisućama kilometara mreža za transport ugljičnog dioksida od elektrana i za njihovo zakopavanje vrlo su podijeljene. Predstavnik Zelenih Claude Turmes kazao je da će tehnologija hvatanja i skladištenja stakleničkih plinova (CCS) zahtijevati velika davanja poreznih obveznika te da to nije dokazana tehnologija. Drugi smatraju da je to previše važna tehnologija smanjivanja stakleničkih plinova da bi bila ignorirana.
CCS tehnologija mogla bi pridonijeti 12-postotnom smanjivanju emisija do 2030. i 22-postotnom do 2050. To jasno govori kako je CCS važan za naš sektor, ali i za industrijski sektor također, rekao je Giuseppe Lorubio iz Eurelectrica. Što se tiče ovisnosti o uvozu, čini se sve da se udio uvoza ne bi povećao, posebno razvojem južnog koridora za uvoz plina iz kaspijske regije. Strateški cilj koridora je imati rutu dobave u EU za 10 do 20 posto plina potrebnog do 2020., što je približno ekvivalent 45 do 90 milijardi prostornih metara plina godišnje, dodaje se u nacrtu dokumenta. To je dosad najjasnija definicija onoga što Europa želi postići u kaspijskoj regiji. (www.hrt.hr)