Birači će postati dioničari samo uz Tadićevu pobjedu
Mnogi stručnjaci smatraju da će pobjeda radikala Tomislava Nikolića utjecati na povlačenje stranih ulagača s burze, zbog čega se može očekivati i velik pad vrijednosti dionica. Velika rasprodaja dionica mogla bi znatnije ugroziti i stabilnost dinara
Piše: Dejan Kožul
Rezultati predsjedničkih izbora u Srbiji nisu iznenadili gotovo nikoga, pa tako ni kandidate, iako su mnogi od njih tijekom kampanje samouvjereno izjavljivali da će upravo oni zauzeti fotelju u predsjedničkim dvorima. Gdje su dvori, tu su i lude, i to je uobičajeno, ali u Srbiji je problem što će se oni pitati koga žele za 'kralja' i ovisno o njihovoj potpori 'krunu' će ili zadržati dosadašnji 'krunovlasnik' Boris Tadić ili će se kovati nova za glavu Tomislava Nikolića. Mjera je uzeta obojici, i to davno uoči raspisivanja izbora potkraj prošle godine. Kampanja za novog 'krunovlasnika' bila je vrlo neobična za srpske prilike - bez prijekog olajavanja protivnika i uz gotovo iste ideje i programe.
Kao što se i očekivalo, dvije su teme bile dominantne - EU i Kosovo. Da bi nagovorila što širi krug birača, oba pretendenta za 'krunu' istupala su više nego što je uobičajeno od svoje postavljene trase. Tadić se više nego inače koristio pitanjem Kosova, a Nikolić zastupao Srbiju u EU.
Osvajanje burzi
Do drugog kruga ima još dva tjedna i može se očekivati da će se brzo zametnuti prava borba. Glasači su u prvom krugu iznenadili gotovo sve sudionike jer je postotak onioh koji su izašli bio čak 61 posto, što je čak 14 posto više od prošlih predsjedničkih izbora. Mnogi tvrde da su glasači konačno pokazali zrelost i odgovornost iako je većina njih dala glas retrogradnoj struji koja ih teško može povesti u bolje sutra. A upravo to 'bolje sutra' dobar je dio njih i doveo na glasačka mjesta.
Naime, i vrapci na grani već znaju da bi oko četiri milijuna stanovnika trebalo dobiti besplatne dionice najvažnijih državnih tvrtki. Da bi stekli pravo na upis, trebaju se uredno prijaviti u općini u kojoj žive i u kojoj imaju pravo glasa. Izbori su bili idealan način za provjeru je li sve u redu s prijavom, pa bi se velik postotak glasača donekle mogao objasniti i brigom za bolje sutra i željom da se krene u osvajanje burzi. To je samo nepotvrđena teza koja, ipak, drži vodu, ali da bi birači doista i postali dioničari, rezultat drugoga kruga morat će na kraju, ipak, ići na ruku Borisa Tadića. Mnogi, naime, vjeruju da bi Nikolićeva pobjeda zapravo značila da raspodjele dionica neće ni biti, a i ako ih bude, da će njihova vrijednost biti znatno niža od predviđenih 1.000 eura. Stoga iz čisto pragmatičnih razloga valja očekivati da će u drugom krugu postotak izlaska također biti zavidan, ali je teško prognozirati na čijem će se imenu zaustaviti olovka. Da predsjednik države može utjecati na ekonomsku politiku, mogli bismo potpisati Tadićevu pobjedu, ali s obzirom da to nije slučaj, ostaje drugo polje oko kojega će se voditi borba za naklonost - Kosovo polje.
Blokada i trgovine
I tako mlaka kampanja već je pokazala da će veliku prednost steći onaj tko na bolji način predstavi način borbe za opstanak Kosova. Dok su radikali slobodni i najavljivati rat za 'srce Srbije', iz redova Demokratske stranke Borisa Tadića stiglo je nekoliko poprilično glupavih prijedloga. Jedan od njih je i najava ekonomske blokade Kosova proglasi li neovisnost. Tu ideju podržali su mnogi ministri, među kojima i Tadićev ljubimac Vuk Jeremić, ministar vanjskih poslova, koji je već najavio mogućnost takva raspleta. Iako je neposredno uoči izbora Vlada Srbije prohvatila akcijski plan u slučaju proglašenja neovisnosti, nikomu osim potpisnicima plana nije jasno što u njemu piše. Ako je suditi prema britanskom Independentu, upravo je ekonomska blokada Kosova jedan od načina borbe Beograda. Dok pojedinci iz stranke Borisa Tadića negiraju mogućnost blokade, neki potezi, ipak, upozoravaju na to.
Ipak, kad se govori o ekonomskoj ovisnosti Kosova od Srbije, najzanimljivije je vidjeti kakva je situacija s električnom energijom, i to zbog potencijala koje Kosovo ima. O količini ugljena koje krije kosovsko tlo i danas raspravlja se i nitko zapravo ne zna jesu li kapaciteti dovoljni za potrebe stanovnika. Ondje se danas nalaze dvije termoelektrane Kosovo A i Kosovo B, čiji su sustavi zastarjeli. Proizvodnja u te dvije termoelektrane ne zadovoljava potrebe, zbog čega su dijelovi Kosova stalno pod mrakom. Restrikcije se uvode selektivno, a najugroženiji su Srbi, jer struju i ne plaćaju.
Rezultat izbora utjecat će i na trgovinu na burzi i općenito ekonomsku stabilnost. Mnogi stručnjaci smatraju da će pobjeda radikala Nikolića utjecati na povlačenje stranih investitora s burze, zbog čega se može očekivati i velik pad vrijednosti dionica. Velika rasprodaja dionica mogla biznatno ugroziti i stabilnost dinara, koji je posljednje vrijeme imao velike uspone i padove upravo zbog političke nestabilnosti. Već drugi dan poslije izbora stabilizirao se u odnosu na euro jer prvi krug nije donio nikakve veće promjene.
Predsjedničke ovlasti poprilično su redigirane, a kohabitacija između predsjednika i Vlade sasvim je uobičajena pojava. To je pokazao i sâm Tadić dok je surađivao s Koštunicom za vrijeme prošle vlade. Hoće li tako biti i pobijedi li Nikolić, Koštunica se nije izjasnio. Ipak, mnogi vjeruju da će razdoblje do drugoga kruga obilježiti trgovina da bi Tadić dobio potporu premijera. Takvo što najavljeno je upravo u trenutku pisanja ovoga teksta: naime, Vlada Srbije objavila je da će prihvatiti energetski sporazum s Rusijom bez obzira na to što su pojedini članovi Vlade, ponajprije iz redova Tadićeve Demokratske stranke, upozoravali na nedostatke.
| Tko će bez koga propasti |
| Šef Ekonomskog tima za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije Nenad Popović priprema publikaciju o ekonomskoj ovisnosti Kosova o Srbiji. Riječ je, očito, o knjizi s političkom pozadinom, da bi se pokazalo i dokazalo da će Kosovo bez Srbije propasti ako u Beogradu odluče blokirati ekonomske odnose. Na Kosovu je na snazi i neslužbeni bojkot srpskih proizvoda, stoga bi takva odluka štetila najviše Srbima na Kosovu. Štetu bi pretrpjele i srpske tvrtke koje svoju trgovinu vežu uz Kosovo. Prema nekim procjenama Srbija u trgovini s Kosovom na godinu ostvaruje suficit od 200-tinjak milijuna eura. Kad je riječ o Kosovu, Albanija je s Vladom u Prištini još 2003. dogovorila bescarinski režim za svoje proizvode. Velik je dio te robe švercerskim kanalima završavao i u Srbiji. Upravo bi švercerima blokada najviše odgovarala, stoga nipošto ne bi trebalo smetnuti s uma njihovu moć lobiranja. |