Bitka za zaštitarsku komoru

Treba li komora hrvatskoj zaštitarskoj industriji pitanje je oko kojeg se lome koplja među zaštitarima. Ako treba, dodatno je pitanje tko će preuzeti nadzor nad njom.

Unazad pet godina govori se o potrebi za osnutkom udruženja koje bi izdavalo dopuštenje za rad zaštitarskih društava, propisivalo kriterije, reguliralo polaganje stručnih ispita za čuvare i zaštitare. Lider je došao u posjed dokumenta pod nazivom ‘Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatnoj zaštiti’, iako će Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri HGK-u, reći da to zapravo i nije konačni prijedlog, već samo nacrt. I zaista, ako se pogleda dio u kom se govori da je HGK nosilac aktivnosti koje je trebala imati zamišljena komora, tamo je sve šturo navedeno. U tom nacrtu stoji da bi HGK imao ovlasti izdavati i oduzimati dopusnicu zaštitarskim subjektima, voditi registar i donijeti kodeks, a nadzor nad zakonitošću rada imalo bi Ministarstvo unutarnjih poslova. U članku 1. definirana je ‘dopusnica’ HGK kao javna isprava kojom zaštitarski subjekti dokazuju svoje članstvo u HGK-u.

Eliminiran Ceh zaštitara

Taj dokument dosad nije dobila gotovo ni jedna zaštitarska tvrtka, ali ni HUP ni Hrvatski ceh zaštitara, koji je prema prvoj verziji zakona iz 2007. godine trebao biti nosilac komorskih ovlasti. No, HGK je, kaže predsjednik Ceha Željko Dobranović, a i mnogi su naši sugovornici to potvrdili, od početka sve učinio da se Ceh izbaci kao nosilac komorskih ovlasti. Rom, pak, kaže da su ustanovili da bi takvo rješenje stvorilo velike troškove. Tako se od Ceha i odustalo te se došlo u situaciju da MUP jedno vrijeme nije ni htio prenijeti ovlasti na bilo koje tijelo, odnosno komoru, čime je gotovo sigurno propala ideja da se Ceh transformira u zaštitarsku komoru.Kao novi potencijalni nosilac komorskih ovlasti pojavio se HGK, podržan još i od Hrvatske obrtničke komore te Agencije za tržišno natjecanje. Tome u prilog idu i tri pisma koja su prije dva do tri mjeseca MUP-u uputili koordinirano HGK, HOK i AZTN, a u kojima je stajalo da su te ustanove izrijekom protiv osnivanja komore uopće. Stav je bio da je zaštitarska komora nepotrebna, a njen posao ionako može obavljati HGK.  

Rom smatra da je to logično rješenje i da je osnivanje komore nepotreban izdatak, s obzirom da bi ona trebala imati svoju administraciju, kako na razini države, tako i na razini županija. Takvu kompletnu infrastrukturu ima jedino HGK te bi uz iskustvo i male troškove HGK to radio najbolje u zemlji. Nakon što su u MUP-u pročitali pisma, s pomoćnikom ministra unutarnjih poslova Žarkom Katićem sastali su se Rom, Damir Funčić, vlasnik riječke zaštitarske tvrtke Protect, i Nedjeljko Gabrić, vlasnik zadarskog Adriatic security. Potonja dvojica su također iz HGK, odnosno njegovog Udruženja istražnih i zaštitnih djelatnosti, gdje je Funčić predsjednik Vijeća Udruženja, a Gabrić jedan od njegovih zamjenika. Na tom je sastanku raspravljano o tome da se odustane od formiranja komore te da nosilac aktivnosti bude HGK. Ovdje je važno reći da je cijela ta ‘operacija’ rađena u (polu)tajnosti, jer ni jedno drugo udruženje ili tvrtka nisu radili na izradi spomenutog zakona.

 Sokol Marić protiv bilo kakve komore

Poput HGK, i Zlatko Marić, direktor tvrtke Sokol Marić, protivi se osnivanju komore, ali, za razliku od Roma, Funčića i Gabrića, njegovi su razlozi posve drukčije prirode.- Stajališta sam da država treba ostati jedina mjerodavna za izdavanje licenci. Čak sam zagovornik, a to sam i predlagao bivšem ministru Ivici Kirinu, da policija čak treba ojačati udio u djelokrugu zaštitarstva. To znači da bi se trebalo prekinuti s tim da privatna poduzeća školuju kadrove te da i to policija preuzme - kaže Marić.Prema njemu, zaštitarstvo u Hrvatskoj još uvijek nije na toj razini da bi moglo preuzeti odgovornost za uređenje djelatnosti te da su tu prožeti interesi raznih grupacija. Nešto blaži je Neven Martić, direktor AKD zaštite, koji u osnovi ipak podržava Marića. Iako nije htio komentirati dokument koji nije vidio, razmišljanja mu ipak idu u smjeru da je najbolje da ovlasti ostanu na MUP-u.

- Zasad nemam stav jer bi nam trebali objasniti iz kojih bi se razloga ovlasti iz MUP-a trebale prebaciti na novo tijelo, zatim kakav je statut, kako se biraju tijela, koja su to tijela, apsolutno se ništa ne zna. Čini mi se da su ovdje kuću krenuli graditi od krova - kaže Martić.Za razliku od njih, Trpimir Lučić, direktor Zvonimir Securityja, kaže da se u MUP-u ne mogu maksimalno usredotočiti na tu problematiku i smatra da se dio ovlasti treba ipak prebaciti na komoru.
- Potkraj prošle godine razgovarali smo s ministrom Tomislavom Karamarkom, koji isto smatra da bi MUP trebao biti rasterećen nekih ovlasti u zaštitarstvu - kaže Lučić.Bez obzira na sve, i ovdje je vidljivo da vodeći hrvatski zaštitari nemaju pojma o posljednjim potezima HGK niti ih je pitao za mišljenje prilikom izrade Nacrta zakona. Sumnju u angažiranost ostatka zaštitarskog svijeta pojačava i, nakon nekoliko naših intervencija, u posljednji trenutak pristigli odgovor iz MUP-a, gdje se, između ostalog, kaže: ‘Ministarstvo unutarnjih poslova je u suradnji s Hrvatskim cehom zaštitara, predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca i Udruge zaštitarske djelatnosti pri HGK-u izradilo Nacrt konačnog Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatnoj zaštiti... Napominjemo da su neke aktivnosti u svezi izrade Nacrta konačnog Prijedloga zakona još u tijeku’.No, Martić kaže da će Ceh zatražiti informaciju od MUP-a što je s tim Nacrtom Zakona, što potvrđuje da MUP-ova informacija baš i nije potpuno točna kad je u pitanju angažman svih spomenutih.

Zaštitarske kuće za dobrovoljno članstvo

Dodatni je problem, smatra Martić, što bi u budućoj eventualnoj komori članstvo moralo biti dobrovoljno, jer bi jedino tako imalo vjerodostojnost, za razliku od udruga gdje je članstvo obvezno. Ni Mariću se ne sviđa obvezno članstvo, jer bi sporni bili odnosi unutar HGK. Naime, kao najveća zaštitarska kuća u Hrvatskoj s 3100 ljudi imali bi isti status kao i ostali. - Godinama u HGK politiku vode četiri poduzeća na čelu s Romom. Riječ je o riječkom Protectu u vlasništvu Damira Funčića, slavonskobrodskoj Sigurnosti Buzov u vlasništvu Šimuna Buzova i zadarskom Adriatic securityju u vlasništvu Nedjeljka Gabrića. Četvrta je tvrtka Zaštita Zagreb, u kojoj vlasničke udjele imaju prethodna trojica. Kad je u pitanju samo pratnja novca, te tvrtke imaju ukupno 3,5 posto tržišta s desetak vozila i oko 60 ljudi, a Sokol Marić ima 200 blindiranih vozila i 600 ljudi - tvrdi Marić.Dodaje da već moraju plaćati članstvo u HGK koji je, prema njemu, mastodont te je nezadovoljan odnosom HGK prema zaštitarskoj struci. Kako kaže, predsjednik HGK Nadan Vidošević u 15 godina nije ništa konkretno uradio za zaštitarstvo. Ankica Vrbanc, direktorica V grupa zaštita, također kaže da bi buduću eventualnu komoru trebali voditi neovisni stručnjaci i promicati interes svih zaštitarskih trgovačkih društava jednako.

- U ovom zakonskom rješenju HGK bi vodili prije svega poslodavci i već sada se da iščitati interes pojedinaca - kaže Vrbanc.Dodaje, da bi se u tu branšu konačno uveo red, treba primijeniti standarde EU, navodeći primjer revizora koji su to dobro riješili. Naime, oni su uspjeli, tvrdi Vrbanc, postaviti standarde koji su ukinuli nelojalnu konkurenciju i propisali jasna pravila ponašanja, a koja zaštitarima nedostaju, postavivši na čelu komore osobe koje nisu pod utjecajem lobija.Za dobrovoljni karakter članstva zalažu se i ostale tvrtke, ali i Republički sindikat radnika Hrvatske. Dopredsjednik Sindikata Miomir Jačimović tvrdi da je čak oko 80 posto tvrtki protiv toga da nosilac aktivnosti bude HGK baš zbog toga prisilnog članstva. Na njegove tvrdnje odgovara Rom protuargumentom da je svako udruženje koje provodi licenciranje automatski obvezujuće za tvrtke iz svoje branše, pa prema tome i zaštitarska komora bi bila ionako obvezno udruženje.

Mnogi u načelu nemaju ništa protiv formiranje zaštitarske komore, poput, kako smo vidjeli, Vrbanc zaštite, ali je problem u tome što se na zakonu radi već gotovo dvije godine, a nitko ne zna da se poslije propasti ideje za Ceh nešto uopće i događa. Samo su najveći ili izričito protiv (Sokol Marić) ili skeptični (AKD zaštita).Žele li zaštitarske kuće neovisnu komoru ili ne, teško je reći, ali se HGK-u kao alternativa pojavljuje Hrvatska udruga poslodavaca. No, Marić je i tu skeptičan jer o HUP-u isto misli kao i o HGK-u. Stvar je u tome da se članstvo u HUP-u plaća prema dobiti tvrtke i broju zaposlenih, a najveći imaju jednako pravo odlučivanja kao i najmanji, što Marić smatra besmislenim.
- Tvrtke koje su članovi HUP-a nemaju zajedno ni 2.000 zaposlenika i sad bi moja tvrtka trebala biti u njemu. Tamo su glavni varaždinski Arsenal Ivezić u vlasništvu Ilije Ivezića i zagrebački Zvonimir Security u vlasništvu Zvonimira Lučića. Rekao sam Đuri Popijaču da neću u HUP i gotovo - kaže Marić, koji je ionako protiv formiranja komore u bilo kojem obliku.