Bivši guverner sprječavao je širenje talijanskih banaka na EU tržište

U odnosu na Bugarsku i Rumunjsku, hrvatsko gospodarstvo je u mnogo boljem položaju. Smatram da je 2009. godina optimalna za hrvatsko članstvo u Uniji

Nakon skandala koji su potresali talijansko bankarsko tržište, krenulo se s velikim akvizicijama i spajanjima domaćih banaka i ulaskom stranih. Između ostalih, u Italiju dolaze banke iz Francuske i Nizozemske

Razgovarala: Lidija Kiseljak
[email protected]

Italija je u posljednje vrijeme doživjela veliki napredak na području širenja domaćih banaka na strano tržište, međusobnog povezivanja te istodobno ulaska stranoga kapitala u talijanski bankarski sustav. Italija je jedna od zemalja EMU koja je u stalnoj borbi sa zadovoljavanjem javnog deficita prema mastriškim zahtjevima, ali posljednji financijski podaci idu u dobrom smjeru, tvrdi glavni ekonomist talijanske banke Intesa Gregorio De Felice u razgovoru za Lider.

• Dolaskom novoga guvernera na čelo talijanske središnje banke otvorio se tamošnji bankarski sustav, u kojem se pravcu to osjetilo?
- S bivšim je guvernerom situacija bila takva da je sve odluke morala dopustiti i analizirati samo jedna osoba u središnjoj banci - guverner. Bivši je guverner smatrao da štednja mora ostati unutar Italije i da bankarski sustav treba stabilizirati bez vanjske konkurencije. Dolaskom sadašnjega guvernera dogodile su se velike promjene na području velikih povezivanja domaćih banaka i ulaska stranih. Tako je Banka UniCredit preuzela HVB banku, dok se Banka Intesa namjerava spojiti s bankom Sanpaolo IMI. Također su na talijansko bankarsko tržište došle strane banke iz, primjerice, Francuske i Nizozemske. Ubuduće će talijanske banke imati mogućnost proširiti svoju ulogu u međunarodnoj areni, a zahvaljujući postignutoj veličini nakon što završi drugi val aktivnosti spajanja i preuzimanja. Primjerice, proširili smo našu prisutnost u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi kroz spajanje sa Sanpaolom u zemljama gdje nismo bili prisutni.

• Italija je imala problema pri ispunjavanju mastriških kriterija. Popravlja li se situacija vezana za deficit?
- Sljedeće će godine Financijski zakon omogućiti korekciju deficita i ispunjavanje mastriških kriterija. Prodijeva je vlada uvela mjere vrijedne 40 milijardi eura, neophodne da bi se fiskalni deficit vratio ispod 3 posto. Uglavnom, ljudi ne shvaćaju i žale se što moraju plaćati veće poreze i što se proračunski rashodi trebaju smanjiti. U tom smislu je potreban i veći politički angažman i poruke kao što je to bio slučaj kad je Italija ulazila u EMU, jer samo zajednički cilj svih lakše omogućuje i prihvaćanje vrlo nepopularnih financijskih mjera.

• Kako ocjenjujete gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i njen ulazak u EU?
- Ako se u Hrvatskoj gleda političko stanje, postoje velike razlike u pogledima na domaće probleme između vlasti i oporbe, ali stajališta su im jednaka u ciljevima vezanim za ulazak u EU. To je važno, veliki stupanj kohezije u pitanjima u vezi EU. Hrvatska je na gospodarskom planu stabilna zemlja, inflacija je niska, gospodarstvo raste, a deficit se smanjuje. Za razliku od, primjerice, Mađarske, koja ima visok fiskalni deficit. Mislim da imate dobru perspektivu za stabilnu financijsku poziciju i konkurentnu sposobnost privući strani kapital. Kad bi se usporedila gospodarska situacija Hrvatske u odnosu na Bugarsku i Rumunjsku, koje sljedeće godine ulaze u članstvo EU, hrvatsko gospodarstvo je u mnogo boljem položaju. I smatram da je 2009. godina optimalna za hrvatsko članstvo u Uniji.

• Može li dvostruko veći rast financijskog sektora u odnosu na BDP predstavljati opasnost u našoj zemlji?
- U svim tranzicijskim zemljama situacija je slična. Naime, razlog je taj što je stupanj bankarskog posredovanja još uvijek niži od onog u razvijenim zemljama poput Italije ili cijele eurozone, ali proces sustizanja u tom smislu se nastavlja. I tržište kapitala raste, jer je to normalno za tržište u razvoju, odnosno, investitori gledaju budućnost, pa zato i mislim da nije riječ o špekulacijama na tržištu.