Boeing - primjer globalizacije s dva lica

Kad riječ 'globalizacija' postaje prljava? Odgovor: kad konzorcij koji vode Northrop Grumman i European Aeronautic Defence&Space (EADS), Airbusova roditeljska kompanija, nadjača domaćeg heroja Boeinga u utrci za 35 milijardi dolara vrijedan ugovor s Američkim zrakoplovstvom za zračne tankere

Otkad je odluka o pobjedniku natječaja objavljena, 29. veljače, Amerikanci od Seattlea do Capitol Hilla lamentiraju o izgubljenim radnim mjestima i sigurnosnim rizicima proizašlima iz izdvajanja proizvodnje vojne opreme stranim kompanijama. Boenig je uputio službenu žalbu kongresnom Uredu za ispitivanje odgovornosti (agencija američke legislative zadužena za nadzor javnih nabava) 11. ožujka, što je prva takva predstavka u više od 30 godina, navevši u njoj'neregularnost' u natječajnom procesu.   

Ipak, Boeing je izvrstan primjer za svojevsrnu studiju slučaja o tome kako globalizacija može imati dva lica. Prema vlastitu priznanju, kompanija vrijedna 66 milijardi dolara nikad ne bi mogla ostati konkurentna da nije koristi proizašle iz globalnih poslovnih savezništava i dogovora. Šezdesetak posto sastavnica svih Boeingovih komercijalnih modela opremili su strani kooperanti, a taj postotak raste na 70 posto kad je riječ o njegovu najnovijem modelu Dreamlineru 787.

- Pomalo je neuvjerljivo da se Boeing žali na zastupljenost stranih komponenti budućega zračnog tankera kad se zna da je njegov Dreamliner dizajniran za proizvodnju u globalnom proizvodnom lancu - primjećuje vojni analitičar Loren B. Thompson s Instituta Lexington, 'think-tanka' za javnu politiku.  Boeingov glasnogovornik Daniel C. Beck na to uzvraća da 'nema usporedbe između zrakoplova razvijenog isključivo za međunarodno komercijalno tržište i zrakoplova tankera razvijenog isključivo za vojne potrebe'.

Northrop-EADS-ov tanker bit će sastavljan u proizvodnim halama u Mobileu u Alabami, no 40 posto njegovih komponenti dolazit će iz inozemstva. Suparnički Boeing oslanjao bi se na 15 posto komponenti proizvedenih izvan američkog teritorija. Boeingovi direktori oprezni su u izjavama i ne žele reći da je Pentagon trebao favorizirati njihov 'američki' zrakoplov.

S druge strane, kompanija nije časila časa da uputi službenu žalbu vlastima. Navedeni kongresni ured dužan je izvršiti uvid u natječaj i donijeti nepristrano gledište, odnosno preporuku, u roku od 65 do 100 dana. Američki političari, pak, otvoreno su iskazivali svoje proameričke predrasude vezano uz taj slučaj. Predsjednički kandidat Barack Obama i njegova suparnica za istu nominaciju Hillary Clinton itekako su se okoristili aferom tankera u svojim kampanjama da bi prikupili glasove onoga dijela biračkog tijela tjeskobnog kad je riječ o globalizaciji.
- Riječ je o neodoljivoj temi za predizborno razdoblje - kaže Richard L. Aboulafia, potpredsjednik aeronautičkog konzultanstva Teal Groupa.

Politička retorika ignorira objektivne okolnosti koje okružuju suvremenu aeronautičku industriju. Jednostavnije rečeno, teško je danas napraviti zrakoplov bez globalno raspoređene opskrbne mreže. Kompanije se moraju koristiti posljednjim krikom tehnologije gdje god ga mogu pronaći. To je, primjerice, jedan od razloga zašto je Boeing ušao u japanski Toray Industries - kompaniju koja ima ekspertizu u čvrstim a laganim spojevima od ugljičnih vlakana - da bi osigurao opskrbu za Dreamlinerov trup. Nadalje, kompanija je trebala toliko mnogo prostora za izradu novog aviona, 280 tisuća metara četvornih, da joj se više isplatilo podijeliti posao po cijelom svijetu.

Dijelovi se proizvode u isto vrijeme umjesto jedan za drugim, što štedi novac i vrijeme. 'Outsourcing' posla drugim zemljama ne šteti ni kad proizvođači aviona pokušavaju ugrabiti ugovore od inozemnih avioprijevoznika. No globalni nabavni lanci mogu postati i otegotna okolnost. Nabava dijelova za Dreamliner već kasni 10 mjeseci u odnosu na predviđene rokove, a čini se da će se otegnuti i više.

Najnovije problemi dolaze iz tvornice u Južnoj Karolini u kojoj se sastavlja trup zrakoplova, a koju vode talijanska kompanija Alenia Aeronautica i Vought Aircraft Industries iz Teksasa.
- Ono što je trebalo biti njihov spas, sada se okrenulo protiv njih - kaže viši analitičar iz Cowen&Co.-a Cai von Rumohr. On, imajući na umu trenutačne probleme, predviđa samo 55 gotovih Dreamlinera do 2009. umjesto predviđenih 109.  (Vanja Figenwald)