Bohaček: Ako nema produbljivanja krize nema pritiska na kamatne stope

Najnovija analiza Hrvatske udruge banaka (HUB) iz ožujka ove godine, koja govori o monetarnoj transmisiji, pokazala je izoliranost kreditnih kamatnih stopa od rasta stopa na tržištu novca kao i da praktički izravno ovise u omjeru jedan na jedan o prinosu na državne obveznice, kazao je na današnjem susretu s novinarima direktor HUB-a Zoran Bohaček.  

Prinos na državne obveznice direktna su mjera rizika zemlje, što znači, kako pojašnjava, ako rizik zemlje raste, što se nada da neće, kamatne stope bit će pritisnute na rast, a ako rizik zemlje padne odgovornim mjerama koje se sprema poduzeti hrvatska Vlada tada će kamatne stope padati.Ako rizik Hrvatske ostane kakav je sada i kamate će ostati kakve jesu, što znači i da stabilnost kamata ovisi o premiji na hrvatski rizik, a to je, kako je kazao, nešto izvan naših moći odlučivanja u Hrvatskoj, jer je to percepcija stranih investitora i vlada o rizičnosti zemlje odnosno sposobnosti da se Hrvatska nosi s recesijom.

Dodao je da će na to utjecaja imati i rebalans proračuna te ukupno sve mjere koje će Vlada poduzeti, a koje će se ocijeniti vani i ovisno o toj ocjeni dati premija na hrvatski rizik. Podsjeća da je premija na rizik zemlje prije krize ta premija bila ispod jednog postotnog poena ili ispod 100 baznih bodova, da bi u jednom trenutku dosegla šesto, i sada je pala ispod 460. Još uvijek je više nego četverestruko viša nego je bila, a ako se situacija smiri i kamate će padati.Istaknuvši da je bankarski sektor u Hrvatskoj i dalje potpuno stabilan Bohaček je iznio i drugu važnu tezu iz njihove najnovije analize da u zemlji još uvijek postoji zdrav rast kredita od 10 do 12 posto, što je isto bilo većinom i tijekom prošle godine.Banke su osigurale i 'uvoz' od 2,8 milijardi eura od listopada prošle godine do ove godine, od čega je 43 posto korišteno za financiranje deficita državnog proračuna (zaduženje države). Dodao je da je to omogućilo i nastavak rasta kredita i financiranje deficita još neprilagođenog državnog proračuna, bez čega bi Hrvatska danas bila u puno težoj situaciji.

Za razliku od drugih zemalja gdje države pomažu banke Hrvatska je jedina zemlja u regiji u kojoj banke pomažu državu, i nada se da će odgovarajuće mjere Vlade omogućiti da se iz krize izvučemo sa što manje štete.Uspoređujući Hrvatsku s Latvijom, Estonijom i Češkom kazao je da je u Hrvatskoj u prvom redu velik dio, oko 70 posto, kreditnog portfelja plasiran iz domaćeg depozita (štednje), dok je to primjerice u Latviji preko 100 posto uvezenih sredstava odnosno sve su financirale banke izvana. To je u toj zemlji dovelo do oštrog pada kreditne aktivnosti, kao i veće rizičnosti pa je time Latvija upala u probleme.Na upit o današnjem težem dobivanju kredita, pogotovo poduzetnici, kazao je da to ovisi o rizičnosti poduzetnika i većem provjeravanju od strane banaka, ali i o naplati potraživanja. Upozorio je pritom i na 'temeljni problem' naplate potraživanja i plaćanja u zemlji. (H)