Bohaček: Novca za kredite ima, ali nedostaje kvalitetnih projekata

Kriza je pokazala da je bankovni sustav u Hrvatskoj i još nekim zemljama srednje i istočne Europe imao stabilizirajući karakter, a ne karakter akceleratora krize kao što se mislilo na njenom početku, jedna je od glavnih poruka danas predstavljenih Analiza Hrvatske udruge banaka (HUB) pod nazivom "Profitabilnost banaka i krediti - kako su banke ublažile krizu 2008. -2010.".

Direktor HUB-a Zoran Bohaček kaže kako smo prošli krizu uz podršku banaka te kako je pad kredita u Hrvatskoj bio puno manji nego u većini ostalih zemalja.Banke su u Hrvatskoj mogle isfinancirati i državni proračun i sve ostale potrebe i omogućiti rast kredita privatnom sektoru i stambenih kredita stanovništvu koji su rasli čitave godine, kazao je.Bohaček ističe i kako banke imaju dovoljno novaca kreditirati i privatni sektor i poduzeća, no od poduzeća se očekuju kvalitetni projekti jer banke moraju paziti na rizik. U pravilu, banke čekaju uzlet šire ekonomije kako bi mogle naći kvalitetne projekte koje tada mogu financirati, kazao je.Da bi se pokrenuo novi investicijski ciklus, Vlada treba ukloniti prepreke ulaganjima i usvojiti stabilnu poreznu politiku, ističe Bohaček.Što se kamatnih stopa tiče Bohaček je uz ostalo kazao kako su one u aposlutnom iznosu visoke zbog vrlo skupih izvora sredstava.

Dok se cijena izvora sredstava ne smanji kamate će na apsolutnoj razini biti još visoke i možda neinteresantne za neka poduzeća, rekao je.Na upit o lošim kreditima, odgovara kako je trend još uvijek lošiji, ali nema nikakvih indikatora da bi se dodatno pogoršavao.Po podacima iz analize, banke, unatoč smanjenja profitabilnosti, u krizi privlače više od 16 milijardi kuna inozemnih sredstava što je bio daleko najvažniji izvor financiranja od jeseni 2008.Time je, kako se navodi, omogućeno financiranje proračunskog deficita ali i daljnja ekspanzija kredita pri čemu krediti poduzećima (podaci za srpanj) već sustižu dugoročni trend, dok krediti stanovništvu kasne s oporavkom zbog opreza na strani potražnje.Bohaček ističe kako je profitabilnost banaka u Hrvatskoj već godinama u padu, mjereno povratom na kapital bilježi se pad sa 16 posto, koliko je najviše zabilježeno, na sadašnjih jedva 6 posto. Povrat na kapital trenutačno je ispod dugoročnog povrata na hrvatske državne obveznice što dugoročno nije održivo, naglašavaju iz HUB-a.Jedan od razloga za to je visoka kapitaliziranost hrvatskih banaka koja s jedne strane, kako se navodi u analizi, štiti od gubitaka i jamstvo je stabilnosti i garancija dovoljnih sredstava za odobravanje novih kredita, no, s druge strane uzrokuje vrlo mali povrat na kapital.Povrat na aktivu je sada nekih jedan posto i isto je u padu, ali je više u skladu s europskim i susjednim zemljama, istaknuo je Bohaček.Komentirajući nove mjere za banke iz Basela III, Bohaček kaže kako te mjere treba detaljno proučiti te procjenjuje da u Hrvatskoj ne bi trebalo očekivati neke velike efekte.(H)