Bohaček: Očekujemo rast kamata

Ove se godine može očekivati povećanje kamatnih stopa u Hrvatskoj kako zbog vanjskih, tako i unutarnjih faktora, kaže predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček i pojašnjava kako je to zbog rasta inflacije, od koje je veći dio uvezen, i tu se ne može ništa učiniti

'Restriktivna monetarna politika je drugi faktor koji, uz inflaciju i rast kamata u eurozoni, može utjecati na povećanje kamata', objašnjava Bohaček. Ističe, međutim, da je restriktivna politika jedino što je preostalo Hrvatskoj narodnoj banci u trenutačnim uvjetima. "HNB nema izbora! Kako bi smanjila potražnju za kreditima, središnja banka radi na jedini mogući način: povećava cijenu robe, odnosno kamate. Guverner HNB-a Željko Rohatinski već godinama upozorava da je potrebna kombinacija monetarnih i fiskalnih mjera da bi se postigli efekti. Kako su fiskalne mjere izostale, sve je ostalo na HNB-u, koji nema druge instrumente nego ovakve neselektivne mjere", ističe Bohaček. Ipak, kaže i kako se ovakvim, neselektivnim mjerama HNB-a može naštetiti gospodarstvu, a posebice malom i srednjem poduzetništvu. Velike kompanije mogu se, naime, izravno zaduživati u inozemstvu ili na tržištu kapitala, što mali ne mogu, i to je dugoročna opasnost.

"Rast kredita u prosjeku od 12 posto je neselektivan, pa recimo krediti građanima rastu oko 20 posto, a krediti poduzećima oko tri posto. Zbog toga se teško može očekivati veći rast BDP-a", kaže Bohaček. Ističe, također, kako je jedna analiza pokazala da rast kredita od 20 posto godišnje nije pretjeran i da je nužan za održavanje gospodarskog rasta. Smatra da su bilo kakva ograničenja rasta kredita banaka suvišna. "Banke imaju stroga pravila upravljanja rizicima i sigurno ne žele nesmotreno davati kredite. Postoji i supervizija HNB-a, te HROK, koji je još jedan jamac da se krediti ne daju onima koji ih ne mogu vraćati", kaže Bohaček. Uz to, rast kredita je posljedica potražnje za njima, a banke samo svojom ponudom odgovaraju na tu potražnju.

Ograničenja bankama, objašnjava Bohaček, zapravo guraju tu potražnju u druge sektore, primjerice, u leasing, pa čak i poduzeća u nas mogu davati zajmove drugim poduzećima."To znači da se kreditna djelatnost obavlja izvan bankovnog sektora koji jedini ima instrumente, nadzor i kontrolu rizika, i može puno bolje selektirati dobre projekte od loših. Dakle, sada se kod nas to može raditi u nereguliranim i nekontroliranim sektorima", zaključuje Bohaček. (H)