Borba MOL-a i OMV-a za dominaciju europskim transportom plina

Donošenjem zakona o zaštiti MOL-a, Mađarska je zaoštrila svoj otpor pokušajima austrijskog  OMV-a da preuzme mađarsku naftnu kompaniju. Glavna mađarska zamjerka je činjenica da je OMV u većinskom vlasništvu Austrije pa bi MOL ponovo postao državna kompanija, ovaj put austrijska

Mađarska strana navodno je vrlo loše reagirala na OMV-ov oglas objavljen u austrijskim medijima u kojem je slika OMV-ove cisterne na poznatom budimpeštanskom Lančanom mostu (Széchenyi lánchíd) uz natpis ‘Austrija je veća za još jedan dio’. Međutim, ključni je problem mađarsko-austrijskog spora budućnost plinskog tržišta Mađarske i Europe. Mađarska je visoko-plinificirana zemlja koja uvozi 80 posto potrebnog plina iz Rusije i najveći je Gazpromov klijent. Za usporedbu, prosječni udio ruskog plina u potrošnji Europske unije je 26 posto. Unatoč tako niskom udjelu, Europa užurbano traži nove izvore plina i pravce dobave.

Najvažniji projekt je plinovod Nabucco kojim bi se prirodni plin dovodio iz središnje Azije preko Turske, Bugarske, Rumunjske, Mađarske do austrijskog grada Baumgartena gdje bi bilo europsko distributivno sjedište. To sjedište je pak u vlasništvu OMV-a i Gazproma. Ako bi OMV preuzeo MOL, sigurnost i uvjeti opskrbe plinom mađarskog tržišta ovisili bi tako o državnim kompanijama u vlasništvu Rusije i Austrije. Mađarski premijer Ferenc Gyucsány je nedavno pozvao na ubrzavanje izgradnje Nabucca, ali zasigurno mađarska vlada neće pristati na gore spomenuti scenarij. Uz to, Mađarska vjerovatno očekuje da će dio skladišta plina uz plinovod biti i na njemom teritoriju, dok bi u slučaju OMV-ovog preuzimanja MOL-a, austrijska kompanija mogla većinu infrastrukture (pa tako i izvora prihoda) koncentrirati u Austriji.

Gradnja plinovoda Nabucco trebala bi početi iduće godine, a završiti 2011. godine. OMV je najavio da ne odustaje od preuzimanja MOL-a i da će se žaliti Europskoj komisiji na odluku mađarskog parlamenta. Europska komisija je već upozorila mađarsku vladu da će se u slučaju usvajanja tog zakona suočiti s nastavkom pravnog postupka koji je u prosincu 2006. protiv nje pokrenut pred Europskim sudom pravde, zbog neusklađenosti zakona o privatizaciji s europskim propisima. (Hrvoje Mateljić)