Borovo se odriče svih trgovina izvan Hrvatske koje može prodati

Strategija razvoja koju je postavila Uprava temelji se na izgradnji budućnosti na vlastitim brendovima, obnovi i redizajnu trgovačke mreže te prodaji imovine izvan Hrvatske i aktiviranju neiskorištenog zemljišta u Vukovaru

Piše: Matilda Bačelić
[email protected]
Foto: Željko Jelenski

Moram dovesti ovdje i svoje sinove da vide u kakvim se uvjetima može napraviti dobra cipela, rekao je šokirani talijanski partner vukovarskog Borova došavši u nedavni posjet, prepričavaju nam domaćini vodeći nas tvorničkim hodnicima nekad ogromnih industrijskih objekata koji danas uglavnom zjape prazni i razrušeni. I dijelovi koji su se ‘skucali’ za proizvodnju i u kojima svakodnevno, često bez osnovnih uvjeta, radi šestotinjak ljudi ne odaju mnogo bolji dojam. U kompleksu Borova na oko 70 hektara zemljišta prije rata je radilo 17 tisuća ljudi (od ukupno 23 tisuće zaposlenih) u više od 90 različitih djelatnosti. Borovo je bilo grad u gradu, kako je i zamislio slavni češki proizvođač obuće Bata početkom tridesetih godina udarivši temelje izuzetno dobro organiziranom industrijskom kompleksu smještenom uz desnu obalu Dunava. U bivšoj je državi bilo drugo najveće poduzeće, iza Ine. Danas izgleda kao mjesto na kojem je vrijeme stalo ili u najbolju ruku kao muzej rata. Iako je rat i službeno završio prije deset godina, Borovo je još prije simbol stravičnih ratnih razaranja nego industrije. Dovoljno je reći da je današnje Borovo svega četiri posto nekadašnjeg, a ratna je šteta procijenjena na više od 300 milijuna eura. Ipak, na ostacima ostataka čitavo vrijeme od kraja rata tinja proizvodnja kožnate i gumene obuće, a obnova proizvodnih pogona koja upravo traje i planovi novih ulaganja daju nadu u oporavak, opstanak, a možda i dostizanje dijela nekadašnje slave.

Oslonac na srednji cjenovni segment

Danas se Borovo d.d., još uvijek u 100-postotnom vlasništvu države, sastoji od sedam proizvodnih, trgovačkih i uslužnih poduzeća i funkcionira kao holding kojim upravlja Borovo-Poslovni centar, koji je osnovan 1992. godine s namjenom da preuzme ulogu matičnoga društva u godinama progonstva. Ako nigdje drugdje, optimizam vlada u uredu direktora Mirka Ćavare, dugogodišnjega borovskoga kadra koji je kormilo Borova preuzeo 2005. godine. Naime, nakon godina stagnacije u Borovo je počeo pritjecati neki novac, a to je najvažnije da se stvari počnu ‘događati’. Lista prioriteta je duga - zamjena stare tehnologije, ulaganje u brend, obnova proizvodnih prostora, prodavaonica... Strategija razvoja koju je postavila Uprava temelji se na tri ključne točke - revitalizaciji brenda Borovo i gradnji budućnosti na vlastitim brendovima, obnovi i redizajnu trgovačke mreže te aktiviranju trenutačno nefunkcionirajućega kapitala, odnosno prodaji imovine u nekim bivšim republikama i aktiviranju neiskorištenog zemljišta u Vukovaru. Sadašnja proizvodnja u Borovu u ovoj će godini dosegnuti razinu od oko 250 tisuća pari kožnate obuće, 200 tisuća pari gumene i gumeno-platnene obuće te 1,5 milijuna metara industrijskog remena.
- U sljedeće dvije godine proizvodnja bi se trebala udvostručiti - kaže Ćavara, uz ogradu da to ovisi o reakciji tržišta i tome koliko će se moći uložiti u razvoj brendova.
- Lohn poslove radimo vrlo malo, a htjeli bismo da ih uopće nemamo. Borovo po znanju i kvaliteti stoji uz bok renomiranim svjetskim proizvođačima, ali radimo s lošijim strojevima i materijalima - dodaje.

U Borovu su shvatili da se najbolje snalaze u srednjem cjenovnom segmentu, na koji će se i fokusirati, a u budućnosti, kad završi konsolidacija postojećeg poslovanja i infrastrukture, možda ozbiljnije krenuti i u modu. U svakom slučaju, light motiv novog Borova vlastiti su brendovi, bilo kroz revitalizaciju poznatih starih brendova (kao što se sada događa sa Startasom) ili kroz razvoj novih brendova kožnate obuće kao što su poslijeratni brendovi Patrick, Stela, Navitas, novi dječji brend 2Cool itd. U segmentu gumene obuće i tehničke robe postoji nekoliko proizvoda s certifikatom NATO-a koji se mogu razvijati.

Strategija prodaje imovine

Kroz trgovačku mrežu Borova u Hrvatskoj se na godinu proda više od milijun pari cipela, od čega pola vlasite, a pola uvezene robe. Borovo se tako nalazi u zanimljivoj situaciji da se s jedne strane, kao proizvođač, bori protiv jeftine kineske konkurencije, dok je s druge strane, kao trgovac, uvozi. Osim iz Kine, najviše cipela uvozi iz Italije, odakle stiže i najviše materijala. Ćavara se žali i na nemogućnost ulaska u velike trgovačke centre, koji su ili preskupi ili već rezervirani za konkurenciju iz zemlje iz koje je i trgovac ili investitor, ali Borovo se ipak može utješiti činjenicom da mu je iz doba kad je bio socijalistički gigant ostalo još dosta prodavaonica u središtima gradova. Do nekih, doduše, ne može doći. U odnosu na nekadašnjih 620 prodavaonica, Borovo danas raspolaže s mrežom od 170 prodavaonica u Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori, gdje je 2003. osnovana tvrtka Borovo-Monte sa svrhom da se uđe u posjed i kontrolu vlastitih poslovnih prostora. No, takav scenarij nije izgledan u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji, gdje Borovo još ne uspijeva doći do svoje imovine. U Makedoniji, primjerice, spor traje od 1993. kada je osnovana makedonska tvrtka koja se jednostrano proglasila pravnim sljednikom Borova. Ćavara se stoga odlučio na strategiju prodaje imovine, posebno u Srbiji, gdje godinama traje spor s tvrtkom Boreli (koja je do 1990. bila u sastavu kombinata Borovo) u vezi s prodajom imovine. Dosad je u Srbiji prodano dvadesetak objekata, iako proces ide vrlo sporo zbog nesređene dokumantacije, što je donijelo oko pet milijuna eura.

 
- Prodat ćemo sve što se bude moglo prodati - kaže Ćavara.
Taj se potez čini pomalo nelogičnim jer je sigurno šteta prodati trgovinu u centru Beograda, ali Ćavara kaže da će u budućnosti na srpskom tržištu pokušati s velikim distributerima i tražiti ulaz u trgovačke centre.

Veliki kapital u nekretninama

Kako je planirano, kapital od prodaje imovine investirat će se u proizvodnju u Hrvatskoj i obnovu mreže trgovina. Dok se trgovine u Srbiji prodaju, one u Hrvatskoj čeka restrukturiranje i redizajn.
- Od ukupno 120 trgovina u Hrvatskoj, 30 najvećih ostvaruje 70 posto prometa, one nerentabilne prodavat ćemo ili iznajmljivati - kaže Ćavara.

Najveća snaga Borova, ako se dobro iskoristi, veliki je kapital koji leži u nekretninama. Borovo d.d., pravni sljednik bivšeg Borova, danas postoji samo kao pasivno poduzeće jer se sva dostupna imovina prenijela na Borovo-Poslovni centar d.o.o. kako bi se mogao koristiti taj tzv. funkcionirajući kapital. Vrijednost imovine s kojim Borovo sada raspolaže je 400 milijuna kuna, a 70 posto te vrijednosti čine trgovine, s tim da proizvodne tvrtke još nisu uknjižile svoje nekretnine. Temeljni kapital Borova d.d. procijenjen je na čak 2,2 milijarde kuna, ali najveći dio toga nije dostupan pa u Borovu vode konsolidaciju na dvije razine.

Ogromno zemljište u krugu tvornice Borovo pruža i druge mogućnosti, a trenutačno su u igri dva projekta. Prvi je gradnja termoelektrane od 400 megavata do 2013., što je nedavno najavio potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Projekt bi se, nadaju se u Borovu, trebao realizirati kroz joint-venture HEP-a i Borova ili bi Borovo prodalo taj dio zemljišta. Posljednju će riječ, naravno, dati politika. Drugi je projekt gradnja kontejnerskog terminala na Dunavu, u vezi s čim Borovo pregovara sa zadarskim Tankerkomercom. Velika je imovina znala biti i problem jer se država znala koristiti prodajom dijelova te imovine za kupnju socijalnog mira, kao i plaćanje ratne štete. Primjerice, iz kruga tvornice izuzeto je oko tri tisuće stanova, što bi danas, i po cijeni vukovarskoga stambenoga kvadrata, bio više nego pristojan iznos. Ćavara, inače član Županijskog odbora HDZ-a, sada nade polaže u ‘svoju’ Vladu pa bi Borovo, ako nije za koalicijske, moglo profitirati od HDZ-ove Vlade.

Uskoro dovršenje nove obućare

Za koji mjesec, nakon dovršetka Nove obućare, u čiju je obnovu uloženo 20 milijuna kuna i još toliko u novu tehnologiju, proizvodnja kožnate obuće preselit će se iz postojećega poluruševnog objekta, a kapacitet proizvodnje povećati 100 posto. Osim većeg broja pari, preseljenjem u moderni proizvodni prostor Borovo će moći ponuditi tržištu i nove proizvode izrađene tehnologijom izravno brizganoga poliuretanskog đona. Za uvođenje te tehnologije kupljen je stroj Gusbi, kapaciteta 650 pari tijekom osam proizvodnih sati, u koji je investirano 750 tisuća eura. Na taj ih je potez, među ostalim, potaknula i velika potražnja za specijaliziranom radnom obućom, kažu u Borovu. Uz investiciju u novu obućaru, gotovo jednako velika investicija bit će uvođenje nove tehnologije zupčastog remena u dijelu gumarske proizvodnje. Nakon toga, smatra Ćavara, daljnje investicije u proizvodnju, barem neko vrijeme, neće biti potrebne.

Kad se zbroje sve zasad poznate investicije, Borovo planira uložiti 75 milijuna kuna, od čega je 14 milijuna kuna namijenjeno obnovi trgovačke mreže, a 1,8 milijuna kuna za informatizaciju. Za nijednu od tih investicija neće uzimati kredit nego će se do sredstava doći prodajom imovine koja se ne koristi. Prošle je godine Borovo ostvarilo konsolidirani prihod od 229 milijuna kuna (u odnosu na 216 milijuna u 2006.), dok se u ovoj godini očekuje 257 milijuna kuna prihoda. Nakon gubitka u 2006. godini koji se dogodio ponajprije zbog problema u prodaji u Sloveniji, prošlu je godine Borovo završilo u plusu od četiri milijuna kuna, a ove godine očekuje za milijun kuna manji iznos.