British Airways pokušava preuzeti Iberiju

S flotom od 225 zrakoplova, letovima za odredišta poput Buenos Airesa, Rio de Janeira i Miamija te prošlogodišnjom dobiti od 12,2 milijuna eura španjolska Iberija vrlo je privlačna udavača. U igri preuzimanja su British Airways, grupa TPG Inc. i Vista Capital SA

Piše: Andrija Kralj

U proteklih desetak dana u zrakoplovnoj industriji vlada rijetko viđena živost. Nakon što se 2001., poslije terorističkih napada na New York i Washington činilo da su zrakoplovne kompanije na koljenima, prošla i ova godina potvrđuju da su su se oporavile i brže nego što su analitičari predviđali. Znak je oporavka i konsolidacija među najvećim igračima u sektoru, kao i prognoze koje kažu da bi ova godina prema rezultatima mogla biti najbolja u ovom desetljeću. Tako se prije desetak dana treći najveći europski avioprijevoznik British Airways (BA) pridružio private equity grupi TPG Inc. i Vista Capital SA-u u pre-davanju ponude za Iberiju Lineas Aereas de Espanu. Vrijednost preuzimanja mogla bi biti približno 4,3 milijarde eura.

Naime, dionice španjolske zrakoplovne tvrtke porasle su ove godine zbog spekulacija o mogućem preuzimanju čak 42 posto, što tu tvrtku vrednuje na 3,74 milijarde eura. Upravo su latinskoameričke rute od toga španjolskog avioprijevoznika učinile atraktivnu metu za preuzimanje, a osim spomenutih zainteresiran je još i Fort Worth. British Airways je ipak možda najvjerojatniji osvajač ponude jer je već u statusu Iberijina najvećeg dioničara te se tako s tom tvrtkom dogovara o rutama između Velike Britanije i Španjolske. Chris Avery, analitičar u londonskoj podružnici JP Morgana, tvrdi da će BA morati biti vrlo oprezan želi li zadržati utjecaj nad Iberijom a da pritom dodatno ne ulaže. Iberia, pak, ima svoje španjolske partnere. Riječ je o Inversiones Ibersuizas SA-u, madridskoj investicijskoj kompaniji, te Quercus Equityju, private equity grupaciji s 20 posto udjela u Clickairu, jeftinom aviopri-jevozniku iz Barcelone.

Moguća i Apaxova ponuda

Najveći europski avioprijevoznici Air France i Deutsche Lufthansa AG posljednjih su godina pripojili manje aviotvrtke da bi postigli veći tržišni udio. Air France se spojio s KLM Royal Dutch Airlines NV-om 2004., a Lufthansa je kupila Swiss Interna-tional 2005. Zadnja veća akvizicija British Airwaysa bila je ona francuskog avioprijevoznika Air Libertéa 1997., koji je poslije prodao Swissairu 2000. godine. Stephen Furlong, analitičar u dublinskom Davy Stockbrokersu, smatra da British Airways treba biti završetak europske konsolidacije u tom sektoru, ali ostavlja otvorenom mogućnost da equity grupacija Apax ta-kođer uđe u 'ponuđački pakao'. Apax Partners Worldwide Ltd. već neko vrijeme razmatra predavanje ponude za Iberiju, a riječ je o londonskoj grupaciji koja je kumovala i lansiranju prvoga španjolskog jeftinog avioprijevoznika Vueling Airlinesa SA.

British Airways ima pravo prvog odbijanja ponude za dodatnih 30 posto te tvrtke, što znači da bi ta zrakoplovna tvrtka mog-la dati neprijateljsku ponudu, odnosno držati dionice radi postizanja više cijene. Bar 51 posto Iberijina kapitala moralo bi osta-ti pod kontrolom Španjolaca želi li tvrtka i dalje surađivati s latinskoameričkim zemljama. Iberia ima flotu od 225 aviona i leto-ve za odredišta poput Buenos Airesa, Rio de Janeira i Miamija. Kompanija je objavila 12,2 milijuna eura dobiti, što je izvrs-tan rezultat s obzirom na 45 milijuna eura gubitka godinu dana prije. Lufthansa je već prije odustala od preuzimanja naz-vavši španjolsku zrakoplovnu kompaniju preskupom.

Francuzima raste dobit

Istodobno, najveća europska aviokompanija Air France-KLM lanjsku je poslovnu godinu (do 31. ožujka) zaključila skokom neto dobiti od 80,4 posto. Porasla je na 891 milijun eura, operativna dobit povećana je 33 posto, na 1,24 milijarde eura, uza 7,6-postotni skok prihoda na 23,07 milijardi eura. U proteklom je kvartalu Air France-KLM ušesterostručio profit, što Uprava pripisuje porastu putničkog prometa i smanjenju troškova nakon spajanja francuske i nizozemske aviokompanije koje je prije tri godine predvodio predsjednik uprave Jean-Cyril Spinetta. Za ovu je godinu najavljena i veći dobit. Kvartalna neto dobit pritom se povećala na 43 milijuna eura, potvrdio je glavni financijski direktor Philippe Calavia.

Tvrtka je povrh toga pokrenula novi program rezanja troškova koji bi joj do 2010. trebao uštedjeti 560 milijuna eura. U pos-ljednje tri godine, nakon spajanja aviokompanije, tvrtka je uštedjela 525 milijuna eura na godinu zahvaljujući zajedničkoj nabavi, prodaji i informacijskoj tehnologiji. Uprava uz to najavljuje i novi program kresanja troškova. Dionice Air France-KLM-a ove su godine na vrijednosti dobile 18 posto, a vrijednost kompanije dosegnula je 10,5 milijardi eura, pa je prema tomu mjerilu treća najveća svjetska aviokompanija. Više od polovine prihoda, ističe Calavia, tvrtka ostvaruje izvan Francus-ke i Nizozemske, a globalni je rast glavni pokretač zdravlja industrije zračnog prijevoza.

Uprava kompanije objavila je da je od Airbusa i Boeinga naručila nove zrakoplove ukupno vrijedne sedam milijardi dolara. U narudžbi je Air France-KLM od Airbusa zatražio i dodatna dva modela zrakoplova superjumbo A380. Zbog dvogodiš-njeg kašnjenja spomenutog modela aviona Airbus je bio prisiljen plaćati kazne aviokompanijama. Air France je od eu-ropskog Airbusa pritom naručio i 30 aviona A320 te 18 širokotrupnih 777 dalekoletnih aviona od američkog Boeinga. Prije je naručio i 10 double-decker modela A380 uz otvorenu opciju narudžbe za dodatna četiri modela tih aviona.

Prodaja Alitalije u srpnju

Najveća njemačka aviokompanija, rivalska Lufthansa još je lani u listopadu naručila 35 novih Airbusovih aviona. Narudžba obuhvaća pet aviona A319, deset A320, petnaest A321 i pet A330, uz opciju narudžbe dodatnih 30 aviona A320. Nje-mačkog je avioprijevoznika Airbus već tada obavijestio o jednogodišnjem kašnjenju isporuka, pa prvi primjerak može oče-kivati tek u ljetu 2009. No, ne ide svima tako sjajno. Posrnuli talijanski div Alitalia objavio je da je učetverostručio gubitak za lanjsku godinu jer je avioprijevoznik smanjio vrijednost dotrajale flote. Lanjski gubitak talijanske Alitalije dodatno je povećan na 625 milijuna eura nakon što je za 2005. iznosio 167 milijuna eura. Vrijednost flote pritom je umanjena je za 197,3 milijuna eura. Povrh toga, talijanska vlada za srpanj najavljuje prodaju 49,9-postotnog udjela u Alitaliji, a kao favorit se spominje privatni talijanski prije-voznik AirOne. Vlada je, naime, odustala od restrukturiranja posrnule aviokompanije nakon što je tvrtka bilježila gubitke šest od posljednjih sedam godina zbog oštrog pada tržišnoga udjela u Italiji i velikog rasta troškova poslovanja.