Brodogradnja postala novi problem u odnosima s EU-om

Novi problem u odnosu s Europskom unijom ovaj put je brodogradnja. Ne dokaže li Vlada u roku od dva mjeseca da će brodogradilišta ubuduće moći poslovati bez državne pomoći, blokirat će se pregovori na izuzetno važnom području tržišnog natjecanja

Pet hrvatskih brodogradilišta palo je na ispitu pred Europskom komisijom. Njezine savjetnike nisu uvjerili da će nakon restrukturiranja moći poslovati bez državne pomoći i bez gubitaka. U krovnoj udruzi hrvatske brodogradnje tvrde da nismo prošli ni prvi kriterij."Prvi kriterij govori o postizanju dugoročne ekonomske održivosti na svjetskom tržištu uz potpore koje daju europske države svojim brodogradilištima», rekla ja Nada Braović iz Jadranbroda.

 Popravni rok za programe restrukturiranja veoma je kratak, manje od mjesec dana. "Ciljani rok u kojem bi uprave pet najvećih hrvatskih brodogradilišta trebale isporučiti poboljšane programe restrukturiranja je 12. travnja", rekao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec nakon sastanka s članovima poslovodstva brodogradilišta i sindikata u brodogradilištima.

Nakon 12. travnja poseban tim iz Jadranbroda, Hrvatske brodogradnje, Ministarstva gospodarstva i savjetnika Ministarstva izradit će s upravama svakog brodogradilišta završne materijale. Polančec je izrazio nadu da će sve to omogućiti dostavu novih dokumenata Europskoj komisiji i upućivanje zahtjeva za početkom pregovora o prijelaznom razdoblju u kojem bi se sanacija i rastrukturiranje brodogradnje trebali dogoditi.

Upitan koje je potencijalno prijelazno razdoblje za hrvatska brodogradilišta, Polančec je odgovorio kako je želja da to bude do 2015. godine, ali da će se u pregovorima s Europskom komisijom vidjeti što će se uspjeti dogovoriti.Sindikati, međutim, zagovaraju čvršće stajalište prema Europskoj uniji. "Ne vidimo nikakvih razloga da bi nam se uvjetovalo, ako ne traže brodogradilišta, a program će to uključivati, ne traže ništa više nego što to primjerice njihovi kolege u Francuskoj ili Italiji dobiju od svojih država. Hrvatska tu ne smije popustiti nikakvim pritiscima", izjavio je Ozren Matijašević iz Hrvatske udruge sindikata.

Tvrde da će prihvaćanje kritika europskih stručnjaka uništiti hrvatsku brodogradnju. Kao primjer navode njihovo mišljenje da Uljanik, kao jedini profitabilni škver, uopće ne bi trebao biti u državnom programu restrukturiranja. "Ako prizna da se ne treba nalaziti u planu restrukturiranja, onda istovremeno mora vratiti sve subvencije koje je dobio od 2002. godine", naglašava Matijašević.Takva bi kazna dotukla Uljanik, brodogradilište koje je jedino spremno za privatizaciju. U Vladi početak tog procesa najavljuju već ove godine. Oporba međutim ne misli da je u privatizaciji spas.

"Ne privatizacijom, nego spajanjem riječkih, splitskog i trogirskog brodogradilišta, ulaganjem u modernizaciju i privatizacijom dijela djelatnosti - to su strukturne promjene", rekao je Slavko Linić iz SDP-a.Činjenica je da većina hrvatskih škverova i danas ovisi o državnim potporama. Izravno iz proračuna godišnje se u njih slije više od 400 milijuna kuna, ne računajući državna jamstva. Koliko ona točno iznose, trenutačno ne može reći nitko u državi. Slično je i s gubicima brodogradilišta koje bi Vlada trebala znati s obzirom na to da se u planu restrukturiranja predviđaju i sredstva za njihovu sanaciju. Posljednji podaci su iz 2006., prema kojima gubitak iznosi 6 milijardi kuna. (HTV)