Brze makroekonomske intervencije ne mogu dugoročno riješiti problem rastućih cijena

Program mjera koje je hrvatska Vlada najavila za ublažavanje posljedica poskupljenja je najjednostavniji za primjenu, ali neće biti najučinkovitiji u pomoći najugroženijem dijelu stanovništva, već bi puno bolji učinak bio da su se ta sredstva usmjerila u socijalne programe namijenjene najsiromašnijima, rekla je danas glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster.

Na današnjem predstavljanju redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke "World Bank EU10 + Croatia" za lipanj 2008. godine, Mađarević Šujster je ocijenila da su mjere poput ograničavanja rasta cijena električne energije subvencioniranjem dijela troška HEP-u zapravo u suprotnosti s globalnim preporukama za borbu protiv poskupljenja. Jedna od tih preporuka je da zemlje ojačaju vlastite sustave socijalne zaštite i njima 'ciljaju' najugroženije, a ne da administrativnim zadržavanjem rasta cijena subvencioniraju cjelokupno stanovništvo i gospodarstvo, "jer će to kad-tad doći na naplatu", kazala je Mađarević Šujster.

Dodala je da brze makroekonomske intervencije ne mogu dugoročno riješiti problem rastućih cijena hrane i energenata i njihov odlučujući utjecaj na inflaciju, već da se na te probleme treba odgovoriti strukturnim reformama u sektoru poljoprivrede i energetike.Pritom ističe da Hrvatska na tim reformama radi već godinama, no da je preporuka da ih ubrza i konačno riješi pitanja poput okrupnjavanja i vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem te prilagodbe sustava državnih potpora sustavu EU. U energetskom sustavu pak treba 'pronaći' alternativne izvore energije i načine na koje će se odgovorit na sve veću potrošnju.

Najave rebalansa državnog proračuna Mađarević Šujster je pak ocijenila dobrodošlima, jer ukazuju na daljnje smanjenje deficita, uz istodobno omogućavanje da se dio proračunskih prihoda "uštedi", čak i kada se namire novonastali troškovi, poput spomenutih interventnih mjera ili troškova u zdravstvu. Inače, izvješće Svjetske banke, koje se odnosi na 10 članica EU koje su se posljednje priključile Uniji i Hrvatsku, pokazuje da se sve te zemlje relativno dobro nose s posljedicama svjetske financijske krize, koje se iskazuju kroz usporavanja gospodarskog rasta, rast inflacije te strože uvjete kreditiranja.

Dapače, ističe Mađarević Šujster, u Hrvatskoj su pravodobnim intervencijama monetarne i fiskalne politike smanjeni prijenosi globalnih šokova, pa su izbjegnute posljedice poput inflacije više od 10 posto, kao što je to primjerice u Bugarskoj i Rumunjskoj, ili prvi znaci recesije. U Svjetskoj banci stopu gospodarskog rasta Hrvatske za ovu godinu očekuju na razini od 4,5 posto, a njeno usporavanje prema prijašnjim godinama pripisuju očekivanom usporavanju rasta potrošnje, zbog promjene strukture potrošnje uslijed rasta cijena energije i hrane, kao i sporijem rastu investicija.(H)