Buđenje tržišta kapitala s deset godina zakašnjenja

Piše: Miodrag Šajatović
[email protected]

U samo tri dana završena je inicijalna javna ponuda dionica Ine, a promovirane su i dvije obveznice - Atlantic Grupe i Ingre. Donedavno su za takve događaje trebale barem dvije-tri godine

U ponedjeljak je završio upis dionica Ine. U utorak je investitorima predstavljena nova emisija obveznica Atantic Grupe. A u srijedu je održano predstavljanje prve emisije dionica zagrebačke Ingre...
Tri važna događaja u tri dana sasvim su dovoljan argument za tvrdnju da je u Hrvatskoj živnulo tržište kapitala. Kad je prije 15 godina na Zagrebačkoj burzi obavljena prva, povijesna transakcija (obveznicama malološinjskoga turističkog poduzeća Jadranka), svi smo se nadali da će za nekoliko godina tržište kapitala procvjetati.

Moralo je, međutim, proći cijelo desetljeće da se to i dogodi. Uza svu štetu za nacionalnu ekonomiju koju je to zakašnjenje prouzročilo. Dobra je vijest da je ipak krenulo - loše je što su temelji za dugoročno održivi rast hrvatskog tržišta kapitala još krajnje nestabilni.
Ovog ponedjeljka u ksaverskom je sjedištu Zagrebačke burze podneseno tranzicijsko izvješće Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD-a). Prema ustaljenom običaju, opet se promijenio ekonomist koji prati Hrvatsku, pristup i nalazi EBRD-ovih analitičara ostali su plošni kao i prije deset godina, ali je ipak izrečena jedna zanimljiva tvrdnja: 'Tranziciju guraju tržišta, a ne vlade!'

Može se pretpostaviti da se pritom ne misli na apstraktna tržišta, nego na njihove aktere, prije svega na privatne poduzetnike izrasle u tranziciji koji brzo sazrijevaju i stvaraju ponudu na tržištu kapitala. Pokazuje se da su izdanja obveznica hrvatskim naprednim poduzetnicima zagrijavanje za teški korak: puštanje institucionalnih investitora i malih dioničara u vlasničku strukturu. Tržište kapitala potvrđuje se i u Hrvatskoj kao efikasan instrument koji tjera poduzetnike i menadžere na jasno definiranje planova razvoja. Iako je riječ o zamjeni jednih obveznica drugima, Emil Tedeschi, većinski vlasnik Atlantic Grupe, morao je iznijeti niz argumenata o trenutačnom zdravlju kompanije i biti još uvjerljiviji kad je riječ o atraktivnosti i izvedivosti planova koji bi prihod s ovogodišnjih 1,5 milijardi kuna trebali dignuti na 2,6 milijardi kuna 2009. godine.

Jednog se bankara još i može uvjeriti klimavim argumentima. Desetke predstavnika institucionalnih investitora, međutim, može se pridobiti samo jakim argumentima. Hrvatski su poduzetnici konačno slomili unutarnji otpor prikupljanju novca za investicije i akvizicije. Upućeni najavljuju da će sljedećih mjeseci barem četiri-pet većih privatnih sustava na neki način izaći na tržište kapitala (najzrelijim se čini Fižulićeva Magma). Valja priznati da je i država pridonijela konačnom prelaženju praga zrelosti hrvatskoga tržišta kapitala. Zanimljivo je bilo, među ostalim, usporediti današnjeg Damira Polančeca, koji je odlično vodio inicijalnu javnu ponudu dionica Ine, s onim Polančecom kojega su na početku obnašanja dužnosti potpredsjednika Vlade gurnuli među sindikaliste na proslavi 1. svibnja u Maksimiru. Sazrijevanje je bilo brzo, a treba, naravno, primijetiti da Polančec dolazi iz Podravke, tvrtke koja godinama kotira na burzi.

Unutrašnju logiku burze uskoro će osjetiti Uprava Ine. Do sada širu javnost uopće nisu zanimali poslovni rezultati naftne kompanije. Od sada će, međutim, 40.000 malih dioničara recenzirati svaku brojku o prihodima, rashodima i dobiti, čekajući vijesti koje će njihovu investiciju od 38.000 kuna barem podvostručiti. Problem je u tome što tranzicija svega što čini okruženje u kojemu se igra burzovna igra - još ide presporo. A u slučaju korupcije čak i u suprotnom smjeru.

Sadašnje sve brojnije vijesti o ambicioznim planovima domaćih poduzetnika, kad je riječ o agresivnijem izlasku u regiju, mogle bi naići na nepremostive prepreke ne stvori li država konačno primjereno poduzetničko okruženje. Budu li se domaći biznismeni (a o tome sve češće i ogorčenije govore) morali sve više baviti premošćivanjem prepreka u sve korumpiranijoj državnoj administraciji, pa im zbog toga ponestane vremena za efikasno oplemenjivanje novca investitora prikupljenog na tržištu kapitala - lako se može dogoditi da sadašnje 'proljeće hrvatskog tržišta kapitala' bude tek kratkotrajna pojava.

 Kraj